Connect with us

FINANSIJE

Iz dijaspore u BiH godišnje stiže 1,75 milijardi evra

SARAJEVO – Dijaspora, koja godišnje šalje u Bosnu i Hercegovinu 1,75 milijardi evra, što čini 13,5 odsto BDP-a Bosne i Hercegovine, dobro je integrisana u zemljama boravka te ima veliki potencijal, ali i želju da doprinese razvoju BiH.

Objavljeno

 


BiH dijaspora

BiH dijasporaTim povodom USAID je u Sarajevu organizovao radni ručak s predstavnicima medija, sa željom da detaljnije predstavi projekat “Jačanje uloge dijaspore u ekonomskom razvoju BiH”. Takođe, imali su na umu ulogu medija koja je ključna za kreiranje pozitivne atmosfere za privlačenje i motivisanje dijaspore da se odluče na investiranje u BiH.

Ovaj program podrške potencijalnim investitorima iz dijaspore, koji je započet u aprilu 2017. a trajaće do 2022. godine, sprovodi USAID. Cilj projekta, čiji ukupan budžet iznosi 5,2 miliona dolara, jeste da promoviše, stimuliše i podrži investicije iz dijaspore u BiH.

Šef Misije USAID-a u BiH Peter Dafi naveo je da su proteklih nekoliko godina analize pokazale da postoji ogroman neiskorišten potencijal dijaspore, koji može mnogo doprinijeti, ne samo u smislu investicija, već i na drugi način.

“Jako je značajna i druga strana, a to je da dijaspora može da pokrene neke značajne ekonomske reforme”, istakao je Dafi.

Kako je rekao, od ovog projekta očekuju dovođenje većeg broja investicija u BiH, ali i poticanje dijaspore da bude malo aktivnija u smislu da bude glas koji će zagovarati više reformi. Naravno, dodao je, postojaće izvjesni izazovi, kao što su korupcija i težak poslovni ambijent. Međutim, Dafi smatra da ne treba ignorisati ove izazove te da, zajednički, uz pomoć medija mogu potaknuti lakšu i bržu registraciju biznisa u BiH te na taj način pomoći dijaspori.

Šef projekta “Jačanje uloge dijaspore u ekonomskom razvoju BiH” Sanjin Arifagić ukratko je predstavio projekat te naglasio da dijaspora može imati ključnu ulogu u razvoju BiH, ali da ih je sve teže nagovoriti na povratak. On je objasnio da kroz ovaj projekat imaju namjeru da pruže podršku 140 kompanija, što bi za rezultat imalo investicije od najmanje 22 miliona dolara i kreiranje najmanje 250 radnih mjesta.

Reklama

Podrška bi se ogledala u davanju finansijskih stimulansa u vidu nepovratnih grantova te tehničkoj i savjetodavnoj podršci. Prosječan grant iznosiće oko 30 do 35 hiljada evra, a kompanije koje mogu aplicirati ne smiju biti starije od pet godina, moraju biti registrovane u BiH, te na neki način povezane sa dijasporom.

Bh. preduzetnici koji su nakon povratka iz dijaspore osnovali svoje firme, Ajša Begović-Obarčanin i Muris Obarčanin te Jasmin Hošo, predstavili su svoje uspješne poslovne priče.

Bračni par Obarčanin je nakon povratka iz Holandije 2009. godine, tri godine nakon toga u Vogošći otvorio fabriku “MDG International” koja se bavi mašinskom proizvodnjom, te su na taj način uspjeli povezati Holandiju i BiH.

Jasmin Hošo, povratnik iz Njemačke, s porodicom se vratio u BiH 1996. godine, a svoje znanje i kompetentnost pokazao je kao direktor kompanije “Tondach BiH” te kao koordinator za jugoistočnu Evropu “Tondach Gleinstaetten”.

 

Izvor: Fena

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu