Connect with us

PRIVREDA

Bez navodnjavanja nema ni prinosa

BANJALUKA – Elementarne nepogode previše utiču na poljoprivredu i bez značajnih ulaganja u narednih nekoliko godina u sisteme zaštite i navodnjavanja u RS od ozbiljne proizvodnje neće biti ništa, smatraju poljoprivrednici.

Objavljeno

 


Navodnjavanje sistemSuša je jedan od najvećih problema sa kojima se trenutno suočavaju zemljoradnici, a samo rijetki su uspjeli da na svoja imanja instaliraju sistem za navodnjavanje. Takvih je u Republici Srpskoj, prema procjenama, od 10 do 15 odsto.

Nedostatak novca, visoke kamatne stope na kredite te ograničeni i neredovni podsticaji najčešći su razlozi kojim se pravdaju ovako mizerni procenti poljoprivrednih površina na kojima se koristi voda.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže kako je klima iz godine u godinu sve brutalnija i da je jasno da se bez navodnjavanja neće moći.

“Očekujem da će uz pomoć subvencija poljoprivrednici pokušati da te površine značajno povećaju, a tome u prilog ide i činjenica da se na svim rejonima gdje se zemljište obrađuje voda nalazi na pet do šest metara dubine. Investicija ne mora biti preskupa. Tu spada elektrifikacija i dovod struje na parcelu, zatim bušenje bunara, što nije velika stavka zbog blizine vode i zatim investicija i nabavka pumpe i sifona”, kaže Marinković.

Sa druge strane, smatra kako nadležne institucije koje su zadužene za proširenje sortne liste za sjemena moraju pod hitno dodati na tu listu najnovije generacije hibrida koje su stvorene u agroklimatskim uslovima ekstremnih suša ili ekstremnih poplava, kako bi se došlo do optimalne proizvodnje.

Da se bez ozbiljnih ulaganja neće moći opstati, svjesni su i voćari. Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, kaže kako se zasadi moraju pripremiti za sve vremenske prilike.

Reklama

“Svaka godina donese sušu, mraz ili grad. Samo ko bude imao sve obezbijeđene uslove za sve vremenske prilike i neprilike taj će opstati. Mislim da mali proizvođači neće opstati”, smatra on.

Prema njegovim riječima, podsticaji su neredovni, nisu sigurni i voćari nikada nisu znali koliko će dobiti, tako da nisu smjeli ići u velike investicije.

“Kada su banke u pitanju, one nemaju osjećaja za poljoprivedu i gledaju samo svoje interese, a kamate su izuzetno visoke. Krediti IRB-a su većini proizvođača nedostupni jer nemaju šta založiti, a zemlju i voćnjake pod hipoteku neće niko. Kamate komercijalnih banaka su velike, kreću se između 15 i 18 odsto, a poljoprivreda ne može podnijeti veću kamatu od dva odsto”, kaže on.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, iz kojeg nam nisu mogli reći koliko poljoprivrednih površina ima sistem navodnjavanja, kazali su kako postoji više linija preko kojih voćari i poljoprivrednici mogu doći do povoljnih sredstava.

U okviru Fonda “Partner”, koji funkcioniše kao revolving fond, raspoloživo je oko 3,9 miliona KM po efektivnoj kamatnoj stopi do šest odsto godišnje. Iznosi su od 10.000 do 100.000 KM, grejs period do godinu dana, a rok otplate do pet godina.

Takođe, u okviru kreditnih linija IRB RS moguće je finansiranje sistema za navodnjavanje i protivgradne mreže u iznosima od 5.000 do 50.000 KM.

Reklama

“Osnovni problem kod kreditiranja je prethodna zaduženost i nemogućnost obezbjeđenja garancija za novo zaduživanje”, kazali su u Ministarstvu.

Prema važećem pravilniku, pravo na podsticaje za izgradnju sistema za navodnjavanje imaju poljoprivrednici koji izvrše ulaganja za navedenu namjenu u iznosu od minimalno 500 KM.

Moguće je dobiti do 40 odsto sredstava od ukupne investicije, s tim da to ne može biti više od 3.000 KM po hektaru ili do 80.000 maraka.

Kada su voćari u pitanju, oni mogu dobiti podsticaje za kupovinu protivgradne mreže, nosivih stubova za mrežu i sajli, boks paleta, kao i sistema za zaštitu od mraza na voćnjacima.

Moguće je dobiti do 50 odsto podsticajnih sredstava, ali ne više od 10.000 KM po hektaru ili 80.000 KM po korisniku.

 

Reklama

Izvor: Nezavisne

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu