PRIVREDA
Sa hektara za godinu 50 maraka prihoda na osnovu koncesione naknade
BANJALUKA – Republika Srpska na osnovu koncesionih naknada za poljoprivredno zemljište na mjesečnom nivou po jednom hektaru ostvaruje prihod od približno 4,5 KM, ili nešto više od 50 maraka na godišnjem nivou, pokazuju podaci Poreske uprave Republike Srpske.
Naime, za sedam mjeseci ove godine koncesionari su uplatili 470.011 KM za nešto manje od 15.000 hektara zemlje koliko imaju u posjedu. Za 12 mjeseci prošle godine po istom osnovu uplaćene su 701.342 KM, što pokazuje kako će nivo prikupljenih sredstava na kraju ove biti približno isti kao i u prošloj godini.
Iz resornog ministarstva pojašnjavaju kako je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano da se poljoprivredno zemljište u svojini RS može staviti na raspolaganje pravnim i fizičkim licima putem zakupa ili koncesijom isključivo radi zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje. U 2016. godini putem koncesije dodijeljeno je 558 hektara u Bijeljini i Sokocu, a ove 246 hektara zemljišta na teritoriji opštine Šamac.
U toku su postupci za dodjelu oko 3.000 hektara u raznim krajevima RS. Najviše poljoprivrednog zemljišta u svojini RS je dato na korišćenje u sjevernom dijelu RS, tamo gdje je i locirano najplodnije poljoprivredno zemljište, i to u Gradišci (4.062 hektara), Bijeljini (3.378 hektara), Kozarskoj Dubici (2.183 hektara) i Srpcu (1.286 hektara).
U Ministarstvu tvrde kako se rad koncesionara redovno kontroliše, kao i to da li se potpisani ugovor i njegove odredbe poštuju.
„Zbog nepoštovanja odredaba iz ugovora o koncesiji u prethodnom periodu, jednostrano je raskinuto 12 ugovora o koncesiji“, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Prema podacima Komisije za koncesije RS, u prošloj godini raskinuti su ugovori s Planinskim dobrom „Nevesinje“, koje je u stečaju, preduzećem „Agropartner“ iz Doboja, kojem je u koncesiju dodijeljeno oko 490 hektara zemljišta, te preduzećem „Terra Nova“ iz Gradiške, koje je imalo ugovor na 15 godina na 203 hektara zemljišta, kao i još tri firme s manjim posjedima.
Kada su važeći ugovori u pitanju, može se vidjeti kako je najveći koncesionar Planinarsko dobro „Semberija“ iz Bijeljine sa 2.526 hektara, ali ono ne izmiruje koncesionu naknadu pa je pokrenut postupak konverzije dugovanja u osnovni kapital Republike Srpske.
Za drugog najvećeg koncesionara „Farmland“ iz Nove Topole, koji ima posjed od 1.569 hektara, se u izvještaju Komisije ne navodi da li izmiruje svoje obaveze, već se napominje kako je prisutna uzurpacija dijela zemljišta te koncesionar koristi umanjenu površinu od dodijeljene.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže kako je oblast koncesija kompleksna i da se na nju ne može gledati jednostrano.
„Prvo što bi trebalo uraditi je onemogućiti da veliki koncesionari i obrađivači zemljišta ostvare pravo na subvencije i podsticaje dok ne izmire obaveze na osnovu koncesija. Sa druge strane, vremenske prilike su nepovoljne i sve je više nepogoda koje su desetkovale poljoprivredu, tako da nema ni prinosa, ni prihoda. Znači, koncesionare bi trebalo na neki način usloviti, ali ukoliko je proizvodnja nerentabilna, naknadu bi bilo potrebno redukovati na 50 odsto“, kazao je Marinković.
Opštine u kojima je najviše zemljišta dato na korišćenje
Gradiška – 4.062 hektara
Bijeljina – 3.378 hektara
Kozarska Dubica – 2.183 hektara
Srbac – 1.286 hektara
Izvor: Nezavisne
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca