PRIVREDA
Dažbine blokiraju modernizaciju proizvodnje
SARAJEVO, BANJALUKA – Privrednici u Bosni i Hercegovini apeluju na nadležne da što prije donesu neophodne akte na osnovu kojih bi bili oslobođeni uvoznih dažbina na mašine kako bi mogli modernizovati proizvodnju i biti konkurentni.
Iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH apelovali su na Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH da što prije usvoji odluku o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.
„Poslovna zajednica u BiH je očekivala da će Upravni odbor UIO BiH prilikom razmatranja prijedloga odluke isti uputiti u dalju proceduru uviđajući hitnost i značaj odluke za privredne subjekte, ali smo informisani da UO na nedavnoj sjednici nije usvojio prijedlog te na takav način još prolongirao nesprovođenje Zakona o carinskoj politici“, stoji u pismu, koje je na adrese svih relevantnih institucija poslao Ahmet Egrlić, predsjednik STK BiH.
On kaže kako bi ova odluka u značajnom obimu podstakla privrednike da modernizuju svoju opremu i proizvodnju.
„Iako je teško govoriti o detaljnim brojevima, kako bismo iskazali značaj donošenja ove odluke, s pravom možemo reći da bi se za svaku ozbiljniju kompaniju, a prevashodno izvoznika iz BiH, primjena odluke mjerila u hiljadama maraka ušteda, a po osnovu oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina“, kaže Egrlić.
A to nam je potvrdio i Ivo Marić, direktor preduzeća „Sim Technik“ iz Kotor Varoša, koje se bavi mašinstvom i obradom metala, a zapošljava oko 230 radnika.
„U posljednje vrijeme uvezli smo mašine vrijedne oko dva miliona evra i po osnovu toga dali smo 200.000 evra carina i uvoznih dažbina. S takvim izdvajanjima, uz visoko opterećenje rada, mi ne možemo biti konkurentni“, kaže on.
Kako nam je ispričao, nedavno je u iščekivanju da se ova odluka usvoji mašinu od pola miliona evra dovezao do Hrvatske i čekao, ali od toga nije bilo ništa, pa je na kraju platio nekoliko hiljada evra za prostor gdje je bila, kao i 50.000 evra dažbina kako bi je uvezao u BiH.
Prema njegovim riječima, zbog svega ovoga, brojni privrednici jednostavno odlučuju da odustanu od kupovine mašina, a u nezgodnoj situaciji su i oni koji te mašine ovdje prodaju.
Iz Ministarstva finansija i trezora BiH, čiji je čelni čovjek Vjekoslav Bevanda ujedno i predsjednik Upravnog odbora UIO, rekli su nam kako odluka na posljednjoj sjednici nije usvojena, jer je planirano da se još tehnički doradi u cilju postizanja najboljeg rješenja.
„Ova odluka biće predmetom rasprave na jednoj od narednih sjednica UO UIO BiH kako bi se uzeli u obzir zahtjevi privrednika, ali i uvažile primjedbe iznesene u vezi s ovom problematikom“, kazali su u oni.
Sa druge strane, u resoru finansija Republike Srpske, a čiji je ministar Zoran Tegeltija član Upravnog odbora UIO, kažu kako Prijedlog odluke o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina nije bilo moguće usvojiti zbog činjenice da nije stupio u primjenu Zakon o carinskoj politici u BiH, što je preduslov za usvajanje odluke.
„Predstavnici RS u Upravnom odboru zalagaće se na sjednicama da podrže tekst odluke koja neće ići na štetu Republike Srpske niti privrednika iz RS, te koji će pojednostaviti rad privrednim subjektima koji su imali određenih primjedaba tehničke prirode“, rečeno nam je u ovom ministarstvu.
Kako nezvanično saznajemo, ovu odluku blokirali su eksperti koji su sastavni dio Upravnog odbora UIO, jer su smatrali kako je nelogično donositi odluku na osnovu zakona koji se ne sprovodi. Zakon je usvojen još 2015. godine, ali pojedini sprovedbeni akti nisu doneseni na vrijeme, zbog čega je ostao nesprovodiv.
Izvor: Nezavisne
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca