Connect with us

PRIVREDA

Organska hrana (ne)opravdano skupa

PARIZ – Prodaja organske hrane u supermarketima raste, ali visoki dodatni troškovi ograničavaju sektor i smanjuju njegov rast, kaže se u studiji francuske potrošačke grupe. Novo istraživanje pokazalo je da bi prosječno dvočlano domaćinstvo u Francuskoj potrošilo 368 evra godišnje u prosjeku na konvencionalno proizvedeno voće i povrće, dok bi ih ista korpa s organskim proizvodima koštala 660 evra. Razlika u cijeni od 79 odsto predstavlja jasnu prepreku konzumaciji organske hrane.

Objavljeno

 


Uporedo s porastom svijesti o potencijalnom uticaju pesticida i hemijskog đubriva na okolinu i zdravlje, sve više ljudi se okreće organskoj hrani. Vrijednost prodaje organske hrane u Francuskoj je od 2007. povećana tri i po puta i dostigla 7,15 milijardi eura u 2016. Supermarketi su najvažniji distributeri zdrave hrane u Francuskoj i u ukupnoj prodaji su 2016. učestvovali sa 42 odsto. Intenzivniji metodi proizvodnje i manji prinosi znače da se od potrošača očekuje da za organski proizvod plaćaju premiju.

Ali je studija francuske organizacije potrošača „UFCŠta odabrati“ (Que Choisir) otkrila nerazumljive strukture cijena koje koriste veliki distributeri hrane i postavila pitanje da li je organska oznaka (koja povećava cijenu) opravdana. Iako je gajenje organskog voća i povrća skuplje, gotovo trećina razlike u cijeni je zbog premija koje određuju supermarketi čija je profitna marža na organskim proizvodima 96 odsto veća nego na konvencionalnim proizvodima.

Samo se polovina razlike u cijeni između organske i neorganske hrane vraća proizvođaču. „S obzirom na to da bi proizvođači organske hrane trebalo da budu pošteno nagrađeni jer se bave praksom koja cijeni zdravlje i okolinu, više cijene su djelimično opravdane, ali ne do nivoa koji je otkrila studija“, rekao je Erik Gal, zamjenik direktora i menadžer politike Pokreta međunarodne federacije za organsku poljoprivredu EU (IFOAM). Za UFC takva politika cijena pravi gubitnike na tri strane: potrošače sprečava da uživaju u koristi organske hrane, odgajivače organskih proizvoda lišava veće potražnje i čak i supermarketima uskraćuje potencijalnu prodaju na tržištu velikih mogućnosti.

„Naduvani“ dodatni troškovi za dvije najpopularnije organske namirnice su još izraženiji. Profiti francuskih supermarketa su u prosjeku 135 odsto veći na organskom paradajzu i 163 odsto na organskim jabukama nego na istim neorganskim proizvodima. To je, kaže Gal, ostvarivanje nekorektne prednosti na osnovu želje potrošača da za organske proizvode plate više. Visoke cijene i skromni izbor proizvoda u ponudi čine se kao jedna od glavnih prepreka rastu prodaje organske hrane.

Tri od četiri francuska kupca (73 odsto) žele veći izbor organskih proizvoda u supermarketima, ali četvoro od pet (77 odsto) kažu i da ih visoke cijene odvraćaju od korišćenja organske hrane u ishrani. Izvještaj poziva francuske vlasti da povećaju transparentnost cijena kako bi obezbijedile da ni potrošači niti farmeri ne budu uskraćeni. Isto to traži i IFOAM. Gal je istakao da maloprodajne cijene treba da budu izbalansirane da bi omogućile veću zaradu za snabdjevače i veću pristupačnost potrošačima.

 

Reklama

Izvor: Akta.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu