Connect with us

FINANSIJE

Sređivanje finansija u opštini Srbac: Plate redovne, dug na čekanju

SRBAC – U lokalnoj upravi i javnim preduzećima u Srpcu došlo je do sređivanja finansija, što je obezbjedilo redovnu isplatu mjesečnih zarada, ali je vraćanje dugova i dalje na čekanju.

Objavljeno

 


Srbac

 

SrbacU više javnih ustanova, posebno Centru za kulturu, Radio Srpcu, Komunalnom preduzeću “Vodovod” i još nekim kolektivima, čiji je osnivač opština, radnici u posljednjih godinu dana dobijaju redovno plate, ali im se i dalje duguje još deset i više plata iz ranijih godina.

Mlađan Dragosavljević, načelnik Srpca navodi da u ovoj godini nije realno očekivati izmirenje zaostalih plata, ali ga tješi činjenica da se nove redovno izmiruju.

– Učinjen je bitan napredak disciplinovanjem potrošnje, štednjom, racionalizacijom radnih mesta, reprogramom dugova prema Poreskoj upravi i drugim republičkim institucijama. Osim javnih ustanova i preduzeća, to se odnosi i na opštinsku upravu gdje plate takođe nisu bile redovne – naglasio je Dragosavljević.

On je rekao da ovogodišnji budžet od 6.500.000 KM nedovoljan za sve izražene potrebe. Tako je na nedavnoj sjednici Skupštine opštine odlučeno da se spoje dva opštinska odeljenja, i to za privredu i društvene delatnosti sa poljoprivredom. To je rezultiralo smanjenjem broja službenika, a time i troškova od 40.000 KM godišnje.

– Sada trpimo posledice nepotrebnog i prekomernog zapošljavanja u javnim službama tokom prethodnih nekoliko godina. Neminovno je smanjenje broja izvršilaca. Njih smo proglasili tehnološkim viškom – rekao je načelnik koji, posle jednogodišnje vladavine u ovom gradu, svojim adutima smatra finansijsku konsolidaciju u javnim preduzećima i ustanovama te projekte iz oblasti privrede i infrastrukture uz podršku domaćih i inostranih finansijera.

Marko Miholjčić, načelnik Odeljenja za privredu kaže da su prioriteti pokretanje proizvodnje u industrijsko – poslovnim zonama Crnaja i Sitneši i podršci postojećim preduzećima koja su ostvarila podsticaje kroz projekte Zavoda za zapošljavanje RS.

Reklama

Za uređenje industrijskih zona planirano je oko 20.000 KM, a uskoro će u Industrijskoj zoni Crnaja biti otvoren pogon kompanije „Kolektor“ koja će u prvoj fazi zaposliti minimalno 50 radnika.

– Oko 10.000 KM namenjeno za stimulisanje zapošljavanja. Prioritet imaju potomci poginulih boraca, ratni vojni invalidi, demobilisani borci, osobe starije od 50 godina i Romi – rekao je Miholjčić.

Međutim, Dragosavljević navodi da je iznos skroman, ali da su to realne mogućnosti budžeta koji je opterećen kratkoročnim obvezama od šest miliona maraka.

 

Budić u sukobu interesa

Komisija za žalbe RS utvrdila je da se Miloš Budić, potpredsednik SO Srbac nalazi u sukobu interesa. On je na jednoj od sjednica glasao za imenovanje kćerke za direktora Centra za kulturu i sport, a za zeta da bude načelnik Odeljenja za privredu i društvene delatnosti. Iako je na narednim sednicama povukao svoj glas, to ne poznaje nijedan zakonski akt. Zbog toga je opozicija, PDP i SDS, tražila njegovu smjenu, ali je većina odlučila da Skupština ne raspravlja o tom slučaju.

Reklama

 

Izvor: Blic

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu