Connect with us

PRIVREDA

Strana preduzeća u BiH godišnje zarade gotovo 2,4 milijarde KM

SARAJEVO – BiH posluje sve više stranih preduzeća, koja za godinu dana zarade gotovo 2,4 milijarde KM, a uglavnom se bave prerađivačkom industrijom i trgovinom. Posljednji podaci državne Agencije za statistiku pokazuju da je 2015. u BiH bilo 407, u dvije prethodne godine 388, a u 2012. godini 372 strana preduzeća, piše Blic.rs.

Objavljeno

 


Strani investitori

 

Strani investitoriRiječ je o tvrtkama s 20 i više zaposlenih koje su u većinskom stranom vlasništvu. Zapošljavaju ukupno 60.040 radnika, što je oko 20 posto od ukupnog broja zaposlenih u BiH. To, praktično, znači da je u ovim preduzećima, zaposlenje našla gotovo petina radne snage u BiH. U prerađivačkoj industriji je 188 tvrtki koje zapošljavaju 33.900 osoba, a u trgovini na veliko i malo 114 predstavništava sa 15.584 zaposlenih. Najveći broj podružnica dolazi iz zemalja EU – 317, gdje prednjači Hrvatska sa 60, zatim Slovenija sa 55, te Austrija s 50 predstavništava.

Zemlje izvan EU imaju 90 predstavništava, od čega najviše Srbija – 37. Statistika pokazuje da su strana preduzeća u BiH tijekom pretprošle godine ostvarila promet od 11,96 milijardi KM, dok je za troškove zaposlenih otišlo 1,1 milijardi KM.

Ekonomisti ističu da je riječ o tvrtkama koje su zdravi dio ekonomije BiH, koja se inače suočava s mnogim problemima i bori s velikom nelikvidnošću.

„Ova preduzeća vode računa o svim elementima poslovanja, zbog čega i ostvaruju prilično visok profit. Uredno izmiruju svoje obveze prema državi i radnicima, a u prosjeku imaju oko 150 zaposlenih. Poslujući s njima opstaju i mnogi dobavljači iz BiH. Domaćem gospodarstvu plaćaju poreze i doprinose, dok redovitom isplatom plaća utječu na rast kupovne moći građana“, ističu ekonomisti.

Iz Vijeća stranih investitora BiH poručuju da strane kompanije promoviraju osnovne ekonomske ciljeve jedne zemlje, kao što su stabilnost, razvoj i razmjena znanja, te usvajanje novih tehnologija.

„S obzirom na izuzetno visok vanjskootrgovinski deficit i loše gospodarske performanse BiH, kao i nedostatak investicijskih sredstava za rast izvoza i gospodarsku ekspanziju, strane investicije predstavljaju najoptimalniji oblik plasmana u naše gospodarstvo. Direktne strane investicije, prije svega, potiču trgovinu, razvoj i gospodarski rast zemalja u tranziciji putem kompanija koje ulaskom na tržište donose ne samo capital, nego i ostale resurse koji mobiliraj i domaće gospodarstvenike“, kaže izvršna direktorka Vijeća stranih investitora BiH Sanja Miovčić. Prema njezinim rečima, ulaskom na tržište velikih međunarodnih korporacija, stvara se prostor i za razvoj omaćih malih i srednjih preduzeća.

Reklama

„To dovodi do više stope rasta, povećanja izvoza, te ubrzanog provođenja strukturalnih reformi. Na kraju, osigurava bolju ekonomsku stabilnost i povoljniji kreditni rejting države. Međutim, važno je da dolazak novog investitora prati odgovarajuća infrastruktura i logistika, te efikasan administrativni aparat koji će agilno servisirati investitora, a ne biti mu prepreka u realizaciji njegove investicije, što je trenutno slučaj“, kaže Miovčićeva.

U BiH je za 6 mjeseci 2017. pokrenuto ukupno 574 postupka likvidacija i stečaja tvrtki, što je za 15 više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je iz registra pravnih osoba izbrisano 339 tvrtki. Za pola ove godine otvoren je 121 stečajni postupak i 453 likvidacije. Zaključno s kolovozom, u BiH je blokirano 74.837 računa, a ukpno 64,017 tvrtki blokiran je bar jedan račun. Za samo 8 meseci 2017. blokirano je 10.284 računa, što je za čak 62 posto više nego tijekom cijele prošle godine.

 

Izvor: Blic

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu