PRIVREDA
Stočarstvo u Potkozarju sve isplativije: Stada ovaca na opustelim ognjištima
KOZARSKA DUBICA – Uzgoj ovaca i koza u potkozarskim opštinama Kozarska Dubica, Prijedor i Gradiška je sve intenzivniji, tvrde u Udruženju “Kozara” koje je u Knežici organizovalo prvi sajam ovih životinja.
Darko Lukač, predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza „Kozara“ ističe da su ovde većinom zastupljene plemenite i domaće autohtone ovce. Uzgoj koza je još uvek simboličan i ova djelatnost je u povoju.
– Ovčarstvo je perspektivna grana stočarstva, posjedujemo solidne uslove, dovoljne zemljišne površine i tržište za meso, mlijeko i druge proizvode. Takvu praksu želimo unaprijediti, formirati veća stada i ovčarstvo i kozarstvo učiniti intenzivnim – naglašava Lukač uvjeren da će ova djelatnost u Potkozarju dobiti značajniju ulogu i mjesto.
U Udruženju “Kozara” kažu da je njihov primaran cilj poboljšanje rasnog sastava ovaca i koza te obezbjeđenje adekvatnijeg plasmana. Mirko Trubarac iz Mlječanice smatra da se ovčarstvo i kozarstvo razvija spontano, uslovljeno zapuštanjem njiva i povećanjem broja napuštenih imanja.
– Trava, korov i šuma osvajaju mnoga kućišta na kojima niko ne živi, a sve više ima zapuštenih parcela. Zato narod zameće ovce i koze da to očiste i da istovremeno stekne materijalnu korist – kaže Trubarac, koji se nakon penzionisanja, kao i većina izlagača na sajmu u Knežici, opredijelio za ovčarstvo.
– Imam kuću u gradu, a ovce u selu. Taj broj kreće se od 30 do 50 ovaca. Rasne ovnove volim, njih posebno odgajam. To mi predstavlja razonodu, a imam i materijalnu korist – kaže Trubarac.
Penzioneri Rajko Runić i njegova supruga Ružica iz Kozarske Dubice imaju 40 ovaca romanovske rase. Uzgajaju ih zbog mesa. I Rajko je, kao i Mirko Trubarac, ovčarstvom počeo da se bavi uzgredno, da bi osmisilio penzionerski život na, do tada napuštenom imanju.
Milan Gavrilović iz Kadin Jelovca ima tridesetak ovaca rase pramenka, karakterističnih po vuni.
– Imam solidne uslove za ovčarstvo, velike površine za ispašu i dovoljno hrane. Ovce ne zahtijevaju mnogo, međutim, kod nas nije uređeno tržište. Jagnjad se mogu prodati, ali velike količine vune bacamo i palimo, što je velika šteta i sramota – požalio se Gavrilović.
Momčilo Karan iz Gradiške ima trogodišnje iskustvo u uzgoju alpskih koza. Prodaje sir i mlijeko, ima deset koza i svakako bi stado povećao ukoliko bi bilo mogućnosti značajnijeg plasmana proizvoda od kozjeg mlijeka.
– Imao sam farmu krava i rasprodao ih, zbog stalnih problema i djelatnosti koja nije bila isplativa. Očekujemo da uzgoj koza ima veću perspektivu. Za sada se ne žalim – rekao je Karan, koji smatra da bi i mljekare trebale pokrenuti program otkupa i prerade mlijeka od koza te stimulisati ovu djelatnost.
Miroslav Tica, načelnik opštinskog Odjeljenja za poljoprivredu u Kozarskoj Dubici navodi da ovčarstvo, kao druga grana po važnosti, nakon stočarstva i proizvodnje mlijeka po čemu je dubički kraj poznat, doživljava ekspanziju.
– Ovčarstvo postaje sve zastupljenije. Na području dubičke opštine ima 3.500 ovaca. Pozitivno je opredeljenje stočara ka intenzivnijoj delatnosti, naročito selekcijskom uzgoju. Postoji i podrška zajednice koja, različitim programima i aktivnostima u saradnji sa resornim ministarstvom, pokušava osnažiti ovčarsku proizvodnju – istako je Tica.
Na području opština Kozarska Dubica, Gradiška i Prijedor godišnja proizvodnja dostiže 25.000 jagnjadi ili oko 750 tona kvalitetnog jagnjećeg mesa, a ovčarstvom se bavi 500 gazdinstava.
– U situaciji kada je stočarstvo na našem području znatno ugroženo uvozom iz EU po povlaštenim uslovima, neophodna je pomoć države domaćim stočarima, prvenstveno ovčarstvu. Apelujemo na Ministarstvo poljoprivrede RS i opštine, da ovu proizvodnju adekvatno podrže jer za to postoji osnov u pravilnicima o podsticajima – ističu u Udruženju “Kozara”.
Nagrade
Na Sajmu ovaca i koza u Knežici dodijeljene su i nagrade. Prvo mjesto zauzeo je uzgajivač Mirko Lukić iz Prijedora, drugi je Miroslav Šipka iz Strigove, a treći Aziz Turkanović iz Kozarske Dubice.
Izvor: Blic
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
BIZNIS
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca