Connect with us

PRIVREDA

Malo proizvoda sa međunarodnom oznakom kvaliteta: U BiH zakomplikovali i brendiranje

BANJALUKA, SARAJEVO – Zaštita prehrambenih proizvoda u BiH s nekim od postojećih oznaka je poprilično složen i nejasan proces zbog čega proizvođači u njemu ne prepoznaju svoj interes i moguće benefite.

Objavljeno

 


Brendiranje

 

BrendiranjePrimjera radi, u Agenciji za bezbjednost hrane BiH pokreće se proces registracije oznake originalnosti, geografskog porijekla i tradicionalnog ugleda prehrambenih proizvoda, ali kako su nam rekli do sada nisu primili nijedan zahtjev da neku od oznaka i pored brojnih prednosti.

“Registracija ima brojne prednosti za proizvođače, potrošače, ali i geografsko područje sa kojeg proizvod sa zaštićenom oznakom potiče. Proizvod koji nosi jednu od registrovanih oznaka postaje prepoznatljiviji, može ostvariti znatno višu cijenu i bolju poziciju na tržištu. Sa aspekta potrošača, sprječava se mogućnost prevare potrošača o porijeklu proizvoda, a direktna veza proizvoda s određenim geografskim područjem daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost tom području”, kažu u Agenciji.

Međutim, možda jedan od glavnih razloga leži u činjenici da proces registracije geografske oznake, osim ove agencije, vodi i Institut za intelektualno vlasništvo u BiH, a koji je do sada ovu oznaku dodijelio za petnaestak proizvoda, među kojima su trapist sir, romanijski skorup kajmak, hercegovački med, ljubuški rani krompir.

Iz ovog instituta nam nisu odgovorili na pitanje zašto bi proizvođači po pitanju ove oznake trebalo da se obrate baš njima, dok u Agenciji za bezbjednost hrane kažu kako dvije institucije ne vode jedan te isti proces, te da ni procedura nije ista, s tim da nam te razlike nisu razjasnili.

Ipak, i jedni i drugi se za proces registracije pozivaju na Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla BiH, a kojeg očigledno tumače dvostruko.

U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu kako im se iz ove dvije institucije niko nije obraćao po ovoj problematici te da će, ukoliko se to desi, pružiti svoju pomoć.

Reklama

Sa druge strane, proizvođači tvrde kako bez obzira na to kojoj se agenciji javili po pitanju zaštite, velike koristi nema.

“To ne vrijedi puno s obzirom na sudstvo i institucije koje bi trebalo da štite domaću proizvodnju, a u to se puno ne upliću. Iza svih tih oznaka mora stati država, jer bi najveći interes za zaštitu domaće proizvodnje trebalo da ima upravo ona”, kaže Draženko Budimir, direktor Zadruge “Livač” iz Banjaluke, koja je u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH, ali i u Ženevi, zaštitila sir trapist.

Prema njegovim riječima, proces dobijanja neke od oznaka je veoma skup, a niko ne garantuje da će ona na kraju i biti dobijena, dok navodi primjer Hrvatske u kojoj se, za razliku od BiH, sve plaća nakon završetka procedure, što je vjerovatno jedan od razloga za mali broj zaštićenih proizvoda.

Omer Mrakić, predsjednik Udruženja proizvođača sira u BiH, kaže kako je u planu zaštita vlašićkog sira, ali da su procedure jednostavno zbunjujuće.

Sa druge strane, kako dodaje, ukoliko se i dobije neka od oznaka, moraju da se ispune brojni uslovi, među kojima je i registracija proizvođača, kojih je trenutno veoma malo.

Inače, prema ranijim procjenama, u BiH postoji više od 150 proizvoda koji bi se mogli zaštititi.

Reklama

U Evropi, sa oko 300 zaštićenih proizvoda, Italija je jedan od lidera po broju registrovanih oznaka originalnosti, geografskog porijekla i tradicionalnog ugleda.

Prema posljednjim podacima, ukupna vrijednost trgovine svim prehrambenim proizvodima sa zaštićenim oznakama na nivou EU iznosi 54,3 milijarde evra.

 

Izvor: Nezavisne

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu