PRIVREDA
Uvoz žitarica u BiH devet puta veći od izvoza
BANJALUKA – Oko 75 odsto hrane za potrebe građana BiH dolazi iz uvoza, a u najvećoj mjeri uvozimo meso i prerađevine od mesa, žitarice, te mlijeko i mliječne proizvode.
Tako smo za osam mjeseci ove godine uvezli skoro 300 miliona KM mesa i mesnih prerađevima, 325,4 miliona žitarica, proizvodi na bazi žitarica i brašna, te proizvoda mlinske industrije, 96 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda.
S druge strane, svih ovih proizvoda smo od početka godine izvezli u vrijednosti od 217 miliona KM, što je skoro 3,5 puta manje od njihove uvezene vrijednosti. Najveći spoljnotrgovinski deficit bilježimo kod žitarica, kojih smo u ovoj godini izvezli u vrijednosti 19 miliona, dok smo uvezli čak 168,6 miliona KM.
Posebno zabrinjava podatak da smo prije nekih pet godina iz inostranstva uvozili 65 odsto, a danas čak 75 odsto hrane, što je posljedica smanjenja poljoprivredne proizvodnje.
To potvrđuju i zvanične statisitke prema kojima je u BiH sve više neobrađenih površina, koje su se gotovo izjednačile sa zasijanim. Tako je u Godišnjem izvještaju iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za BiH, navedeno da su ukupno zasijane površine lani iznosile oko 530.000, a ugari i neobrađene oranice oko 481.000 hektara.
Zato ne čudi što je izvoz poljoprivrednih proizvoda, koji je u 2016. dostigao vrijednost od 934 miliona KM, tri puta manji od uvoza.
Poljoprivrednici ističu da je među njima sve više onih koji odustaju od proizvodnje, jer se bavljenje ovom privrednom granom slabo isplati.
U Udruženju poljoprivrednih proizvođača Semberije naglašavaju da smo, zbog skučenih proizvodnih kapaciteta, prisiljeni da neke prehrambene proizvode uvozimo.
– Problem je što uvozimo i one robe koje možemo da proizvedemo bar za potrebe domaćeg tržišta, samo da imamo veće podsticaje i da je tržište uređenije. Činjenica je da nekontrolisan uvoz guši domaću proizvodnju. Ne treba zanemariti ni nedovoljna ulaganja, da bi se poljoprivreda mogla brže razvijati – kaže predsjednik ovog udruženja Ljubo Maletić.
Analiza budžetskih podsticaja privredi u BiH, koju je uradio Institut za razvoj mladih KULT, pokazala je da je u 2015. godini u poljoprivredu uloženo nešto više od 84 miliona KM.
– Izdvajanja za poljoprivredu iz godine u godinu se smanjuju. U 2015. su umanjena za 63 miliona u odnosu na 2014, a za 92 miliona KM u odnosu na 2013. S druge strane, podsticaji u BiH kasne, što nije slučaj u zemljama EU, tako da su uvozni poljoprivredni proizvodi konkurentniji. Problemi domaće poljoprivrede su tehnološki zaostatak za konkurentima, visok nivo neobrađenih oraničnih površina, nedovoljno udruživanje poljoprivrednika, nedostatak kanala za plasman proizvoda – saopštili su iz ovog instituta.
Peciva uvozimo iz Azije
Samo tokom prošle godine iz bijelog svijeta smo uvezli oko 250 miliona KM vode, hljeba i pekarskih proizvoda, uglavnom iz zemalja iz EU, ali i iz daleke Azije – najčećše Irana, Izraela, Afganistana, Jordana. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, prošle godine je u BiH uvezeno vode u vrijednosti 128 miliona KM, a hleba i peciva 122,5 miliona KM.
Izvoz ovih proizvoda, s druge strane, jedva dostiže četvrtinu, u najboljem slučaju trećinu uvozne vrijednosti.
Izvor: Blic
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca