Connect with us

PRIVREDA

Prodaja EU pasoša – posao vrijedan milijarde

BRISEL – U okviru programa “Ulaganjem do državljanstva” godišnje se proda između 3.000 i 5.000 putnih isprava. Pasoši vlasnicima omogućavaju da uđu u različite zemlje bez vize, ali i donesu olakšice onima sa sumnjivim poslovima. A cijena, prava “sitnica”: zavisno od zemlje izdavanja, koštaju između 100.000 i 2,5 miliona američkih dolara.

Objavljeno

 


Pasos za EU

Pasos za EU” Za ekstremno bogate ljude može biti veoma značajno da imaju još jedan ili dva pasoša, zato što im oni omogućavaju da jednostavno putuju, bilo službeno, bilo poslovno”, kaže za “Gardijan” Nuri Kac, predsjednik korporacije za upravljanje bogatstvom Apex Capital partners.

” Ako imate nekoliko pasoša, to vam omogućava drugačije upravljanje poreskim opterećenjima”, dodaje on.

” Neki ljudi već imaju pet ili šest pasoša”, kaže predsjednik korporacije.

Kako piše britanski “Gardijan” vlada Kipra se prodajom pasoša obogatila za više od četiri milijarde evra od 2013. godine tako što superbogatašima omogućava da postanu građani EU i da žive i rade u Evropi u zamjenu za novčane investicije u ostrvsku zemlju. Više od 400 pasoša su u ovoj šemi izdato je samo u toku prošle godine.

Lista stotina imena ljudi koji su profitirali preko ove šeme je procurila u medije i u njoj se nalaze istaknuti biznismeni i individue sa značajnim političkim uticajem.

Bivši član ruskog parlamenta, osnivači najveće ukrajinske komercijalne banke i milijarderi su na toj listi. Tu su i oligarh i umjetnički kolekcionar i predsjednik fudbalskog kluba Monako Dmitrij Ribovljev, koji je od Donalda Trampa kupio vilu u Palm Biču, zatim sirijski biznismen, koga američke diplomate opisuju kao “lice sa postera za korupciju” u ratom razorenoj Siriji i koji ima bliske veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prodaja državljanstva EU izazvala je veliku zabrinutost u Briselu, ali i među borcima za borbu protiv korupcije, koji ističu da se na ovaj način “na mala vrata ulazi u EU”.

Reklama

” Rusi i svi koji imaju kiparske pasoše, a ne žive na Kipru zapravo na nefer način kupuju pristup EU. Davanje državljanstva bogatim ljudima samo zato što su bogati je protiv svih evropskih principa jednakosti – kaže za “Blumberg” Mikloš Ligeti, direktor u mađarskoj podružnici “Transparensi internešnala”.

Ana Gomes, portugalska poslanica u Evropskom parlamentu opisala je šemu kao “apsolutno nemoralnu i perverznu”.

” Nisam protiv toga da se osobama odobrava državljanstvo ako će oni dati poseban doprinos državi u umjetnosti ili nauci, čak i u investicijama. Ali da se odobrava, a ne prodaje državljanstvo – rekla je ona.

Najskuplji je kiparski pasoš, koji košta dva miliona evra i omogućava ulazak bez vize u više od 150 država. Pasoš karipske ostrvske države Sveta Lucija takođe omogućava ulazak u veliki broj država, ali je znatno “jeftiniji”: za 85.000 dolara možete da uđete u 120 država. Putne isprave najčešće kupuju kineski bogataši, jer s kineskim pasošom može da se uđe u svega 50 zemalja.

Malta za svoje državljanstvo traži 650.000 evra, plus ulaganje u nekretnine od najmanje 350.000 evra, kao i dodatnih 150.000 ulaganja u državne obveznice, ne zahtijevajući znanje jezika i boravak u toj zemlji.

U prvih šest mjeseci 2015. godine Malta je dobila 200 novih državljana i tako inkasirala više od 430 miliona evra, navode podaci koje su sakupili istražioci iz UN.

Reklama

U Portugalu je proces kupovine državljanstva znatno komplikovaniji. Uz pola miliona evra ulaganja u nekretnine, potrebno je šest godina boravka u zemlji i tečno znanje portugalskog.

 

Izvor: Blic

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu