PRIVREDA
BiH na svjetskom dnu po poslovanju
SARAJEVO, BANJALUKA – BiH se nalazi na 86. mjestu zemalja svijeta po lakoći poslovanja, pokazuje najnovija studija Svjetske banke.
Podijeljeno po oblastima, nalazimo se na 175. mjestu po lakoći, odnosno teškoći otvaranja nove firme, a na 166. mjestu po dobijanju potrebnih dozvola. Na 137. mjestu smo po procedurama za plaćanje poreza, a na 122. mjestu po pristupu električnoj energiji.
U poređenju s ostalim zemljama po knjiženju imovine nalazimo se na 97. mjestu, a na 71. po sposobnosti države da omogući ispunjavanje ugovornih obaveza između poslovnih subjekata.
Najmanje problema, sudeći prema toj studiji, imamo pri prekograničnom poslovanju – u toj oblasti smo na 37. mjestu na svijetu.
Prema ovoj studiji, u BiH je potrebno 65 dana da se pokrene biznis, a za to je potrebno proći 12 različitih procedura. Svjetski lider u ovoj oblasti je Novi Zeland u kojem vam za pokretanje biznisa treba pola dana i koji ima samo jednu proceduru koju treba sprovesti. U toj oblasti od nas su bolji Hrvatska, koja se nalazi na 87. mjestu, te Crna Gora na 60. mjestu.
U slučaju da želite izvaditi građevinsku dozvolu, u Sarajevu su vam za to potrebna 193 dana i 16 procedura. Poređenja radi, u Južnoj Koreji, koja je najbolja u toj oblasti na svijetu, izdavanje dozvole traje 27 i po dana. S druge, pak, strane, Danska je najbolja po najmanjem broju procedura, pa tako za izdavanje dozvole treba proći ukupno sedam procedura.
Za registraciju vaše imovine u BiH vam je potrebno 24 dana i sedam procedura, a šampionima u ovoj oblasti je ukupno potrebno jedna procedura i jedan dan.
Još jedna od poteškoća s kojima će se susresti investitori u BiH je lakoća dobijanja kredita. Prema ovoj studiji, od nula do 12 poena, pri čemu je 12 najbolji rezultat, BiH je ostvarila sedam poena u oblasti primjene kreditnih ugovora. Kada su krediti u pitanju, najslabiji smo u oblasti pouzdanosti vraćanja kredita, gdje smo ukupno ocijenjeni s 12,1 u odnosu na 100 maksimalnih poena.
Velike su poteškoće i kada se radi o primjenama ugovora, pa je tako za sudsko poravnanje dugova u BiH potrebno 595 dana, dok su u Singapuru za to potrebna 164 dana. Međutim, studija pokazuje da je mnogo više zabrinjavajuća činjenica da u BiH trošak postupka u prosjeku iznosi čak 36 odsto vrijednosti ugovora, dok je u Islandu, svjetskom šampionu u ovoj oblasti, trošak samo devet odsto.
Nekada primjene novih zakona mogu da otkriju koji su to ranjivi dijelovi zakona, tj. koji zahtijevaju poboljšanja. Tako, na primjer, zalog može podrazumijevati i pokretnu imovinu poput mašinerije, bankovnih računa ili dionica kompanija s ograničenom odgovornošću.
“Zakon dopušta veliku slobodu u definisanju instrumenata obezbjeđenja, kao i obezbjeđenja duga. Samim tim, kompanijama je obezbijeđena značajna fleksibilnost u smislu založenih sredstava”, navedeno je u studiji.
BiH se spominje i u dijelu koji govori o finansijskoj disciplini, pa je tako navedeno da uključivanje mikrofinansijskih institucija u sistem kreditnih izvještaja doprinosi višem stepenu finansijske discipline. Ovo takođe znači i da je smanjen nivo nekvalitetnih kredita.
“Pokretanje biznisa u BiH je na neki način olakšano smanjenjem plaćanja minimalnog osnivačkog kapitala za društva s ograničenom odgovornošću, što je dovelo i do povećanja efikasnosti notarskog sistema”, navedeno je.
U Savjetu stranih investitora poručuju da izvještaj ne iznenađuje jer u svojoj strukturi i analiziranim pokazateljima registruje poteškoće na koje jasno ukazuje i Savjet u izdanju “Bijele knjige”, odnosno Poslovnog barometra koji su izdali.
“Aktualna ekonomska situacija, rezultati izvještaja, nizak nivo stranih direktnih ulaganja, niska zaposlenost, nizak standard i kupovna moć stanovništva, kao i negativna demografska kretanja jasno ukazuju na potrebu i hitnost reformskog djelovanja. Primjenom istih ekonomskih politika mogu se dobiti samo isti, odnosno nedovoljno dobri rezultati, dakle potrebne su odlučne promjene i reforme”, navode oni.
Izvor: Nezavisne
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca