Connect with us

PRIVREDA

Prodajemo jeftino mlijeko pa uvozimo skupi sir

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina ima izuzetno nepovoljnu strukturu izvoza u sektoru mljekarstva jer izvozi jeftino mlijeko, a zatim uvozi sir koji je pet puta skuplji.

Objavljeno

 


mlijekoiproizvodi

Naime, mlijeko i pavlaka koji se izvoze koštaju u prosjeku jednu marku po kilogramu, dok cijena sira kojeg zatim uvezemo iznosi pet maraka po kilogramu.

Podaci pokazuju da je za devet mjeseci ove godine iz zemlje izvezeno 56,8 miliona maraka mlijeka i mliječnih proizvoda, što je za 8,6 miliona maraka više nego u istom periodu prošle godine, ali isto tako povećan je i uvoz za 7,3 miliona maraka i ukupno iznosi 104 miliona KM. Prostom računicom dolazi se do podatka o disbalansu od čak 47,8 miliona maraka na štetu BiH.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH, koja je u petak predstavila rezultate spoljnotrgovinske razmjene za devet mjeseci ove godine, kažu kako su neke promjene koje je donio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) već vidljive.

„Ovo nam daje jasan signal za potrebu supstitucije uvoza, te jačanje prerađivačke industrije u ovom sektoru. Ohrabruje vraćanje na tržište EU, međutim i dalje najviše izvozimo na tržište CEFTA. Najznačajnija uvozna tržišta su nam Njemčka sa 32,7 miliona KM i Hrvatska sa 23,1 milion KM“, kažu u Komori.

Sa druge strane, kada je agroindustrijski sektor u pitanju, situacija je mnogo povoljnija kada je u pitanju voće i povrće, jer je izvoz u odnosu na prošlu godinu povećan sa 100 miliona na 158,6 miliona maraka, dok uvoz iznosi oko 250 miliona KM.

U oblasti peradarstva, izvezeno je 3.700 tona mesa vrijednog 8,6 miliona maraka, od čega većina u Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju.

Reklama

Generalno gledano, BiH je u trećem kvartalu 2017. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 8.334.628.000 KM, te je ostvareno povećanje izvoza od 16,79 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvoz u trećem kvartalu iznosi 13.535.599.000 KM, što je više za 13,96 odsto.

Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene je povećan za 15,02 odsto i njegova vrijednost iznosi 21.870.228.000 KM, a spoljnotrgovinski deficit iznosi 5,2 milijarde maraka.

Najviši ostvareni procentualni rast izvoza u odnosu na prošlu godinu zabilježen je za Crnu Goru (43,9 odsto), Srbiju (35,5 odsto) i Hrvatsku (31,2 odsto). Međutim, veliki deficit razmjene bilježi se sa Srbijom, sa čijeg je prostora uvezeno robe u vrijednosti 1,87 milijardi KM, što je za 11,31 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Kada je u pitanju roba, najviše je izvezeno sjedala (514,94 miliona KM), zatim električne energije (337,56 miliona KM) i obrađenog drveta (265,72 miliona KM), dok su se najviše uvozila naftna ulja (696,45 miliona) te automobili (696,44 miliona KM).

Momir Tošić, direktor STK, kazao je kako je 70 odsto proizvoda koji se izvoze iz realnog sektora, te da je to signal da država mora stati iza privrednika, te im omogućiti barem približno iste uslove koje imaju druge zemlje. Smatra kako je BiH u privrednom zastoju te da ne može sama da se bori na svjetskom tržištu, već da treba da se udruži sa zemljama regije.

„To bi nam omogućilo da kroz infrastrukturna ulaganja imamo brži transfer robe i usluga, ali naše komplikovane procedure, nefunkcionalno tržište, neefikasan pravni sistem i ostalo su ograničavajući faktor za brži napredak. Ne tapkamo u mjestu, krećemo se, ali nema vjetra u leđa koji smo očekivali od države koji imaju zemlje u regionu“, rekao je Tošić.

Reklama

Mlijecni proizvodi razmjena

 

Izvor: Nezavisne

 

 

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu