Ovim zakonom, koji je već na snazi u susjednoj Srbiji, uređuju se uslovi i načini sporazumnog finansijskog restrukturiranja dugova koje pravna lice, preduzetnici i fizička lica kao korisnici hipotekarnog kredita imaju prema bankama, mikrofinansijskim institucijama i društvima koja se bave poslovima lizinga.

Finansijsko restrukturiranje je na dobrovoljnoj bazi i provodi se u kompanijama koje nisu u stečajnom postupku. Procesom su obuhvaćeni samo poslovni/komercijalni dugovi ali ne i dugovi prema državi i poreskoj upravi. Uslov za dobrovoljno restrukturiranje je i da na strani povjerioca postoje najmanje dvije banke. Zakon predviđa mirovanje dugova u toku trajanja sporazuma, odnosno odlaganje prinudne naplate izvršenja koje je pokrenuto i ostalih radnji u cilju naplate potraživanja, osim podnošenja tužbi za naplatu potraživanja, kako bi se spriječila zastarjelost.

U susjednoj Srbiji, u kojoj se ovaj zakon primjenjuje od 2012. godine, do sada je vođeno 50 postupaka od čega je 1/3 slučajeva pozitivno završena. Razlog ne tako velikog broja riješenih slučajeva, kažu u Privrednoj komori Srbije, leži u činjenici da se preduzeća kasno jave za dobrovoljno finansijsko restrukturiranje.

„Kasno javljanje dužnika je najveći problem. Kompanije se trebaju prijaviti za dobrovoljno finansijsko restrukturiranje čim se pojave prvi problemi, prve nemogućnosti redovnih isplata dospjelih rata. Kada kompanije uđu u velika dugovanja i u drugi platni red, onda pregovori sa bankama idu jako teško“, poručuju iz Privredne komore Srbije.

U procesu Dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja, Privredna komora je institucionalni posrednik kojem se obraćaju dužnici. Nakon podnošenja zahtjeva, Privredna komora dalje nastavlja pregovore sa bankama u potpuno povjerljivom procesu.

Reklama

Izvor: Nap.ba