PRIVREDA
„Stan na dan“ puni samo kasu vlasnika
BANJALUKA – Pred zimske praznike izdavanje „stana na dan“ je u ekspanziji u RS, a kako ova oblast još nije regulisana zbog neusklađenosti Zakona o turizmu i Zakona o doprinosima, mnogi u ovome vide brzu zaradu.
Na taj način vlasnici izbjegavaju plaćanje poreza i boravišne takse te postaju nelojalna konkurencija legalnim preduzetnicima, zbog čega su oni reagovali.
„Nelegani apartmani nisu obavezni da izdaju fiskalne račune, gosti sami idu u policiju da prijave boravak, što dokazuje da niko od tih vlasnika ne plaća boravišnu taksu. Pored PDV-a, gostima naplaćuju i boravišnu taksu, a kategorizaciju na sajtovima vlasnici određuju samovoljno“, ističe se u dopisu vlasnika legalnih apartmana, koji navode da su se na više adresa nadležnih obraćali ovim povodom, ali nisu dobili odgovore da je zakon isti za sve.
Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije grada Banjaluka, ističe da podzakonska akta nisu završena.
„Još Zakon o doprinosima ne prepoznaje tu kategoriju ljudi da ih kategoriše kao preduzetnike, preduzetnici imaju obavezu da plaćaju doprinose, što Zakon o turizmu nije definisao, tako da je došlo do neusklađenosti ta dva zakona i sad je pokrenuta inicijativa da se izmjenom usklade ova dva zakona da bismo mogli regularno da poslujemo“, ističe Barašin.
Ističe da je u Banjaluci minimalno 900 nelegalnih kreveta koji se izdaju kao „stan na dan“, dok je 1.990 registrovanih.
Marko Radić, direktor Turističke organizacije Trebinje, rekao je za „Nezavisne“ da imaju problem sa sivom zonom smještaja te da imaju legalnih 1.500 ležajeva što se tiče hotela, motela i prenoćišta, dok je nelegalnih između 900 i 1.000.
„Skoro da su se izjednačili oni koji su legani i oni koji su u sivoj zoni. Najbolje rješenje bi bila turistička inspekcija, koju nemamo u RS niti u BiH, za šta smo u Inspektoratu RS i pokrenuli inicijativu“, rekao je Radić i dodao da raste broj registrovanih, ali i neregistrovanih noćenja.
Prilikom kontrola ovakvih stanova inspekciji su se pojedini pravdali da u njima borave bliski srodnici, a u manjem broju su priznali da iznajmljuju smještaj, ali da nisu informisani o uslovima za obavljanje te djelatnosti.
„U slučajevima gdje je utvrđeno obavljanje djelatnosti fizičkim licima izricane su novačne kazne“, kažu u Inspektoratu RS.
Napomenuli su da je novim Zakonom o ugostiteljstvu propisano da pojedine ugostiteljske usluge može pružati i fizičko lice koje nije registrovano kao preduzetnik.
Zakonom je predviđeno da će u roku od godinu dana biti doneseno niz podzakonskih akata koji će preciznije definisati pojedinačna pitanja.
Prihod od izdavanja u zakup ili podzakup pokretne i nepokretne imovine ima karakter dohotka od kapitala. Iz Poreske uprave RS kažu da se na ostvareni dohodak plaća porez po stopi od 10 odsto, a osnovica za oporezivanje je dohodak ostvaren davanjem u zakup koji se dobija kada se od ukupnog prihoda odbiju normirani troškovi u visini od 20 odsto od tog prihoda.
„U prvih devet mjeseci 2017. naplaćeno je 6,75 miliona KM poreza na dohodak od kapitala“, kažu iz Poreske uprave RS te ističu da oni ne vode posebne evidencije vlasnika koji stanove izdaju na dan ili duži period.
Dodaju da je uočen rastući trend izdavanja stanova na dan, a i ova oblast bi trebalo da se iz sive zone uvede u legalne tokove.
Jedan od vlasnika „stana na dan“ kaže da živi u porodičnoj kući, a od prihoda ostvarenih izdavanjem stana turistima uspijeva solidno da zaradi.
Cjenovnik za „stan na dan“ (jedno prenoćište)
40-80 KM – Banjaluka
50 KM – Bijeljina
50 KM – Doboj
30 KM – Prijedor
Izvor: Nazavisne
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca