PRIVREDA
Suša „diže“ cijene hljeba i peciva
BANJALUKA – Pojedini pekari u Srpskoj podigli su cijene hljeba i peciva, a njihov „recept“ planiraju da prepišu i drugi, pravdajući tu odluku poskupljenjem pšenice i brašna.
Predsjednik Udruženja pekara RS Saša Trivić potvrdio je da je veoma moguće da će doći do poskupljenja.
– Koliko znam, kod onih koji su to već uradili nije došlo do drastičnih povećanja cijena. Pekari su, zbog poskupljenja brašna i struje, kao i nedostatka radne snage zbog čega su morali povećati plate, došli u situaciju da podižu cijene pojedinih proizvoda – rekao je Trivić i dodao da godišnja inflacija koja se kreće oko dva odsto može dovesti do poskupljenja pekarskih proizvoda.
I pekari na području Bijeljine najavljuju usklađivanje cijena, a procenat poskupljenja, kako kažu, zavisi od tržišta.
– Cijene još nismo mijenjali, ali ako ostali podignu cijene i mi ćemo – kažu u jednoj bijeljinskoj pekari.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković kaže da mlinari još koriste ono malo uroda pšenice što je bilo kod domaćih proizvođača.
– Kad se domaće zalihe potroše skočiće, prije svega, cijena pšenice, a zatim će i pekari podići cijene svojih proizvoda, kako bi mogli i dalje ostvarivati zaradu. Na kom nivou će to biti, teško je reći, ali sigurno da će pekari kazati da to nije veliko poskupljenje. Međutim i minimalno poskupljenje za višečlane porodice biće značajna stavka u budžetu – rekao je Duduković.
Predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže da godina jeste bila sušna, ali da to ne bi smjelo biti opravdanje za poskupljenje, jer, kako kaže, Srpska ni u rodnim godinama nema dovoljno pšenice već potrebne količine nadoknađuje iz uvoza.
– To da nema dovoljno pšenice je samo izgovor onima koji hoće da zarade podižući cijene. Još je veći problem to što proizvođači mahom smanjuju gramažu proizvoda, a cijene ostaju iste – rekao je Vasilić.
Stanovnici Srpske kažu da su ogorčeni jer pekari koriste loš urod pšenice kao izgovor da podignu cijene, međutim kada sirovine pojeftine kupci to ne osjete.
Banjalučanka Svjetlana G. kaže da su je proteklih dana u pekari u kojoj svakodnevno kupuje dočekale više cijene.
Hljeb koji je koštao 1,20 sada je 1,40 maraka, a kifle su skuplje za pet do deset feninga, zavisno od vrste. Poskupjele su i pite, pice i slatki kroasani. Nije to veliki iznos na dnevnom nivou, ali nakupiće se tokom mjeseca sigurno desetak maraka zbog tog poskupljenja – rekla je ova Banjalučanka.
Pšenica
Da su cijene hljebnog žita i brašna porasle zbog ovogodišnje suše potvrđuju u Udruženju mlinara RS.
– Već je došlo do poskupljenja, tako je cijena pšenice u odnosu na prošlu godinu viša za nekih deset, a brašna za 20 odsto – rekao je predsjednik ovog udruženja Zoran Kos. Istakao je da je pšenica berzanska roba i od nje zavisi cijena brašna.
– U Srbiji i Hrvatskoj još nije bilo drastičnog poskupljenja, ali ako poskupi tamo, cijene će sigurno rasti i kod nas – kaže Kos i dodaje da se cijena vreće brašna od 25 kilograma u maloprodaji u RS kreće između 13 i 16 maraka.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca