PRIVREDA
U BiH uvezena auta vrijedna 700 miliona KM
BANJALUKA – Uvoz automobila u Bosnu i Hercegovinu u prvih 11 mjeseci ove godine povećan je za 2.412 u odnosu na isti period lani, a potražnja je vladala posebno za polovnim, ali i za novim automobilima.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u ovom periodu uvezeno je ukupno 64.816 četvorotočkaša. Od toga su 54.744 polovna automobila, što je za 2.429 više u odnosu na isti period prošle godine. Što se tiče novih modela, njihov uvoz ove godine sa brojkom od 10.072 gotovo je identičan u odnosu na lani, kada je uvezeno 10.089 modela. Ukupna vrijednost uvezenih automobila je 702.160.154,12 KM, a dažbine su iznosile 154.638.499,07 KM.
U Auto-kući “Tomić” u Mostaru, koja se bavi prodajom novih automobila, ističu da je kod njih porasla potražnja.
“Naš najprodavaniji model bio je BMW X1 i nova serija 5. Unazad dvije godine bilježimo porast potražnje i prodaje automobila”, kažu iz ove auto-kuće i dodaju da cu cijene najprodavanijih modela između 55.000 i 60.000 KM, odnosno 100.000 KM.
U banjalučkoj kući “Hit Auto”, koja prodaje polova auta, kažu da se konstantno traži sitroen C3, koji polovan košta od 10.000 do 15.000 KM, a pored sitroena, kupci dosta traže i druge poznate marke francuskih automobila – pežo i reno.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kazao je da je auto-biznis postao ozbiljan dio aktivnosti trgovaca u BiH, koji posebno trljaju ruke potkraj godine.
“Tu su trgovci s jedne strane, a sa druge želja kupaca da se u novu godinu uđe s autom, ako ga nismo imali, ili novijim autom, ako smo imali stari, učinilo je da je potražnja zaista u ovom zadnjem kvartalu porasla. U Evropskoj uniji postoje i beneficije koje se daju za prodaju automobila, da ne ostaju neprodati. Svi trgovci prije kraja godine pokušavaju da plasiraju što više robe kako bi sa manjom zalihom ušli u sljedeću godinu”, ističe Pavlović.
Dodaje da domaći uvoznici uglavnom rade u saradnji s kućama u Zapadnoj Evropi, pa je to sve skupa lanac povezanih aktivnosti gdje popust na jednoj strani izaziva interes za kupovinu na drugoj.
Govoreći o prodaji novih automobila, Pavlović je rekao da kompanije koje su pokazale dobre finansijske rezultate, ako ne kupe robu, u ovom slučaju auto, u ovoj kalendarskoj godini, platiće 10 odsto poreza na zaradu koju ostvaruje firma.
“To je, kada su u pitanju firme koje dobro posluju, razlog više za kupovinu. Uz to ima jedan mali detalj. Kod nas vozila koja se kupuju na račun firmi imaju kategoriju poluteretnog vozila, kako bi mogli da prevoze i putnike i robu, te su oslobođeni PDV-a, a jedini uslov je da imaju mrežicu na zadnjem sjedištu i da se zadnja vrata otvaraju ne kao gepek, već kao peta vrata”, dodao je Pavlović.
U banjalučkom Udruženju potrošača “Reakcija” kažu da su potrošači tokom godine imali negativne primjedbe u vezi s polovnim automobilima.
“Nepotpuna papirologija, kilometraža i tehnički uslovi samo su neki od problema. Ipak, uključila se nadležna inspekcija i dosta toga je riješeno. Takođe, dešavalo se da su prilikom davanja kapare trgovci davali obećanja koja potom nisu ispoštovali”, kažu iz Udruženja.
Dodaju da je najavljen povećan uvoz te da kupci treba da budu oprezni i provjere papirologiju, kao i tehničke specifikacije u ovlaštenim servisima, kako ne bi bilo problema.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca