PRIVREDA
Šarović: Sretni smo jer se možemo kreditno zadužiti
SARAJEVO – Mirko Šarović ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH bio je gost jutarnjeg programa N1 televizije.
Da li je realan ‘Dejton 2’ o kojem se govori posljednjih dana nakon što je Michael Turner, američki kongresmen i bivši gradonačelnik Dejtona, izrazio svoju bojazan da je mir uspostavljen Dejtonskim sporazumom u BiH u opasnosti.
„Ne mislim da je ovo ozbiljna inicijativa. Ako se prisjetimo, svako malo neko iziđe sa sličnom inicijativom. Nema te kritične mase za tako nešto u BiH. Mislim da to služi političarima kada nema aktuelnih tema, pa se izbaci nešto ovako, a onda mi političari imamo priliku da to prokomentarišemo. Ako želimo da izgubimo 5-10 godina naših života, onda ćemo se baviti Dejtonom 2. Mislim da je sve do nas. Mislim da je Dejton 2 čak i opaan za zemlju, ali i za Republiku Srpsku to je avantura. Ovu priču ćemo vjerovatno zaboraviti za 10 dana. Sistem, ne znam kakav da je, funkcionisanje zavisi do ljudi. I ovaj Dejton zavisi od nas samih. To je pristojan okvir, ali mislim da je sve do nas. Mislim da je jedini ispravan put prema Evropskoj uniji“, rekao je Šarović za N1.
Šarović je istakao da je njegovo Ministarstvo nastojalo da bude imuno na opterećujuću i društvenu situaciju u BiH, kako bi rezultat bio što veći.
„Dali smo značajan doprinos društvu, donijeli mnogo dobrih stvari. Teško je nešto izdvojiti, ali ako bih morao onda je to veliki projekat o usvajanju evropskih standarda, osposobljavanje naših kompanija za izvoz pilećeg mesa. U sektoru privrede smo učinili veliku stvar, pokazali da se možemo nositi s velikima. To smo pokazali u trgovinskom ratu s Hrvatskom i zaštitili naše interese. U priči o izvozu voća i povrća u Hrvatsku radili smo ispravno, a Hrvatska je na kraju popustila i vratila stvar na sami početak kako smo i tražili“, podsjetio je Šarović.
Vijeće ministara BiH usvojilo je, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine, carinsku tarifu za narednu godinu, te odluku o suspenziji smanjenja carinskih stopa za određeni broj tarifnih linija i izvozno orijentiranih tvrtki. O čemu se radi?
„Odluka je jedina prava podsticajna mjera za naše privrednike, ali nije prikazana dovoljno na pravi način. Ta mjera znači da kompanijama koje izvoze, komponente i rezervne dijelove nabavljaju bez carina i time kompanije postaju konkurentne, proizvode jefitnije i jeftinije izvoze. Te benefite mogu koristiti brojne kompanije, posebno iz tekstilne, kožarske, obućarske industrije, zatim industrije namještaja, metalne industrije, kao i poljoprivredni sektor. Uštede su višemilionske, a naša ocjena je da će na godišnjem nivou obezbjediti nekoliko hiljada radnih mjesta“, izjavio je gost Novog dana.
Strategija za ruralni razvoj BiH?
„Ona je plod zajedničkog rada Ministarstva vanjske trgovine, eksperata, Ministarstva poljoprivrede RS i FBiH. To je mukotrpan višemjesečni rad i lično sam smatrao da će to biti rutina da ga usvojimo, ali nije. Ova sedmica je posljednji rok za dobijanje saglanosti. Ako se to desi do 2020. ćemo moći računati na 30 miliona eura pristupnih fondova EU. Ako dobijemo kandidatski status EU, to bi bilo 100 miliona eura na godišnjem nivou“, kazao je Šarović.
Set zakona o akcizama je usvojen i izazvao je burne reakcije. Da li je moguća izgradnja autocesta bez akciza?
„Sve zemlje kombinuju gradnju infrastrukture. Kod nas je nedostatak što sve zasnivamo na kreditima. Jutros sam razmišljao kako su svi odahnuli sada jer smo usvojili akcize. Značajan broj političara, ali i javnosti, je zadovoljan jer smo stekli mogućnost da se kreditno zadužujemo. I mi smo sada kao sretni. To je paradoks. Mislim da se ceste mogu graditi i putem privatno-javnog vlasništva odnosno koncesijama, kao što su radile susjedne zemlje, ali to kod nas nije slučaj“, izjavio je Šarović.
Gost Novog dana je kazao da se unutar BiH najsporije dogovaramo.
„Zbog te sporosti smo na dnu liste u regionu, a sve se održava na finansijsku situaciju. Sami za sebe ne radimo korisne stvari. Nekada mi se čini da više EU želi BiH, nego što BiH želi u EU. Ali mi to ne prepoznajemo i ne koristimo. To je šteta. Kod nas se mnogo manje radi, a mnogo više galami“, dodao je Šarović.
Pred nama je izborna godina. Šta očekivati?
„Strahujem da će 2018. godina proći u ovoj istoj priči. Pričat ćemo sedmicama i mjesecima o izbornom zakonu, nakon toga ćemo ući u spiralu izbornih procesa kampanja i kandidata i u tome će nam proći godina. EU i evropski put će biti za spominjanje, uradit ćemo vjerovatno vrlo malo. Ako bilo šta uradimo, trebamo uraditi u prvim mjesecima. Ni EU nas neće čekati, jer onda dolaze drugi rokovi i daleke perspektive. Lično ću dati doprinos tako što ću raditi drugačije u odnosu na to, ali ponavljam sve je do nas. Nije dovoljno samo pričati o EU, za tako nešto se treba boriti i raditi“, poruka je ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Izvor: N1
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE11 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca