Connect with us

PRIVREDA

EUROBOOM: 2017. je bila najbolja evropska godina u deceniji

BRISEL – Evropa nije započela 2017. godinu u najboljim okolnostima. Brexit je i dalje bio relativno nov i zabrinjavajući, propala je najstarija banka u Italiji, a niz nadolazećih izbora učinio je investiture nervoznim. Dvanaest meseci kasnije, uspjeh evropske ekonomije ove godine bio je tako iznenađujući da čak uživa svoj hashtag: # euroboom.

Objavljeno

 


Euro boom

Euro boomMeđunarodni monetarni fond je prošlog mjeseca saopćio da je oporavak Evrope bio toliko snažan i da je proširen na ostatak svijeta, čineći region „pokretačem globalne trgovine“ i ekonomskog rasta. Predviđa se da će eurozona porasti za 2,2% u 2017. godini, što je najveća brzina u deceniji, prema podacima Evropske komisije.

Euro je takođe snažno porastao. Zajednička valuta je dobila na vrijednosti oko 13% u odnosu na dolar ove godine, što je čini najuspješnijom G10 valutom.

Dobici će se vjerovatno ubrzati u 2018. budući da je onih trgovaca koji smatraju da će euro porasti više od onih koji očekuju njegov pad. Sredinom decembra, neto dug koji se odnosi na ugovore špekulativnih trgovaca o fjučersima i opcijama za euro bio je najveći u posljednjih deset godina. To je impresivan preokret, s obzirom da su do maja trgovci imali neto kratku poziciju u trajanju od tri godine. Entuzijazam trgovaca dijele poslovni sektori širom regiona, a indeksi poverenja poslovnog povjerenja dostižu rekordne višegodišnje nivoe. U Francuskoj, gdje predsjednik Emmanuel Macron gura reformu rada, poslovno povjerenje je na najvišem nivou od 2007. godine. Indeks koji iznosi 112 je znatno iznad dugoročnog prosjeka od 100, navode iz kancelarije za statistiku.

Južne nacije eurozone prošle su dugi put od duboke krize državnog duga 2012. godine, što je rezultiralo međunarodnim spašavanjem i monetarnim stimulansom od Evropske centralne banke. Preokret u 2017. godini za ove zemlje naglašen je nadogradnjom kreditnih rejtinga. U oktobru, S&P je neočekivano poboljšao kreditni rejting Italije prvi put u tri decenije. Prošlog mjeseca, S&P je nakon pet godina povećao rejting Portugala na investicioni nivo nakon petogodišnjeg „smeće“ rejtinga.

Jedan od najsjajnijih signala poboljšanja u eurozoni mogao bi doći iz Grčke. Samo dvije godine nakon što je bila gotovo izbačena iz monetarne unije pokušavajući da izbjegne bankrot, nacija se ove godine uspjela vratiti na tržišta obveznica a njen kreditni rejting su nadogradili i Fitch i Moody’s. Čini se da su restrukturiranje duga i masivni gubici za vlasnike obveznica 2011. godini doveli do potrage za investitorima. Prinos na desetogodišnje grčke obveznice pao je ispod 4% ovog mjeseca, što je najniže u 11 godina. Jedna od top švicarskih banaka u 2018. godinu zauzet će dugu poziciju za dug grčke vlade.

Ekonomski dobici dogodili su se i van eurozone. Tri najveće ekonomije istočne Evrope premašile su čak njemački rast u proteklih nekoliko godina. Poljska, Rumunija i Češka doživljavaju „zlatne trenutke“ visokog ekonomskog rasta, niske nezaposlenosti i pouzdane inflacije.

Ipak, još uvijek postoji nekoliko rizika u 2018. godini. Većina zemalja eurozone doživljava oporavak uz „obilna radna mjesta, ali niske plate“, upozoravaju analitičari u HSBC-u. Plate će morati da rastu brže kako bi se potrošačka potražnja povećala. To bi mogla biti „definicija ludila“ kako bi se pretpostavilo da će evropska tržišta nastaviti da rastu bez pristojnog rasta produktivnosti i niske zarade, rekao je HSBC. U međuvremenu, neke istočne države u Evropi imaju suprotan problem rasta zarada koji je previše brz zahvaljujući vladinim fiskalnim podsticajima. Sada prevazilaze rast produktivnosti, što rizikuje pregrijevanje ekonomije.

Reklama

Najveća zabrinutost proističe iz politike. Neizvjesnost, previranja i desničarski populizam prijete da obeshrabre investitore i izbace sa kolosijeka ekonomski rast. Njemačka će započeti novu godinu sa privremenom vladom, jer Angela Merkel pokušava ponovo da formira vladajuću koaliciju, sprečavajući neke napore za reformu eurozone. Slomljena grupa katalonskih separatista tijesno je osvojila najviše mjesta na regionalnim izborima, ali će se boriti za formiranje koalicije i ponoviti svoju kandidaturu za nezavisnost, što će vjerovatno dovesti do još većeg sukoba sa Madridom. Italijanski izbori zakazani su za mart, sa strankom koja se suprotstavlja konvenvionalnim principima na prvom mjestu. U međuvremenu, krajnje desničarski populizam postaje sve veći u drugim zemljama. U Austriji, nacionalistička slobodarska stranka ušla je u vladajuću koaliciju, što je rukovodilo evropskog povjerenika da kaže kako „prisustvo ekstremnog prava na moć nikad nije trivijalno“.

Pravosudne reforme u Poljskoj, koje se široko smatraju prijetnjom za demokratiju, prisilile su Evropsku uniju da iskoristi „nuklearnu opciju“ koja nikad nije korišćena, što bi potencijalno moglo oduzeti njeno glasačko pravo kako bi pokušala vratiti zemlju u skladu s vrijednostima Unije.

Sve u svemu, politička neizvjesnost iz 2017, koja uključuje dramatične izbore u Francuskoj i Njemačkoj i deklaraciju o nezavisnosti Katalonije, nisu stajali na putu ekonomskog rasta. Iako su potrebne ekonomske i političke reforme širom regiona, postoji puno momenata za zvučan start u 2018. godini.

 

Izvor: Indikator.ba

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu