Connect with us

PRIVREDA

Dizel ide preko dvije, plin preko jedne KM

BANJALUKA – Dizel evro 5 na benzinskim pumpama od 1. februara koštaće 2,09, bezolovni benzin 2,08, dok će plin vozači da plaćaju po cijeni od 1,10 KM po litri.

Objavljeno

 


 

gorivoOvo će biti novi cjenovnik benzinskih pumpi zbog novog Zakona o akcizama BiH koji stupa na snagu 1. februara, a koji predviđa poskupljenje akciza i putarina, te taksi na naftne derivate.

Toliko će koštati naftni derivati, ali pod uslovom da u međuvremenu ne dođe do poskupljenja.

Sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS Zoran Berak za „EuroBlic“ potvrđuje da će distributeri od 1. febrauara biti prinuđeni da povise cijenu dizelskih i benzinskih goriva za 0,15 KM po litri plus porez na dodatu vrijednost, što iznosi zajedno 0,18 KM.

– Napominjemo da navedeno povećanje ide isključivo u državnu kasu, te da će distributeri imati samo štetu od povećanja cijena zbog očekivanog pada prometa- tvrdi Berak.

Osim povećanja nameta na dizelska i benzinska goriva, novim Zakonom o akcizama, kako kaže, uvodi se i taksa za puteve i autoputeve na tečni naftni gas, odnosno plin u iznosu od 0,15 KM po kilogramu za puteve i 0,25 KM po kilogramu za autoputeve.

To znači da će ovaj energent poskupeti za 0,40 KM po kilogramu plus PDV.

Reklama

Tako će litar plina, po kalkulaciji naftaša, da poskupi za oko 0,30 KM. Sada košta u prosjeku 0,80 KM.

Ova taksa nije do sada postajala, što će da bude značajan udar jer puno vozača koristi ovaj energent.

Novim Zakonom o akcizama predviđeno je da i dodavanje akcize na biogoriva i biotečnosti u iznosu od 0,30 KM po litri plus putarina na ovaj derivat u iznosu od 0,40 KM po litri.

To znači da će novi namet za građane koji koriste ovaj derivat iznositi 0,70 KM po litri.

– Svugde u svijetu stimuliše se upotreba biorazgradivih goriva kako bi se smanjila upotreba goriva koja zagađuju okolinu, dok se kod nas uvode novi nameti na tečni naftni gas čime se direktno destimuliše upotreba ovog energenta – ističe Berak.

I biće povećana i akciza na ulje za loženje sa 0,30 na 0,45 KM po litri.

Reklama

Berak napominje da je ovim zakonom predviđena i obaveza predaje popisnih lista zaliha na naftu i naftne derivate, koju su distributeri dužni da predaju i da u roku od 10 dana uplate i nove namete na već postojeće zalihe nafte i naftnih derivate.

– Plenum Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima je na nekoliko posljednjih sjednica razmatrao najavljeno povećanje izdvajanja za takse za autoputeve i ostale puteve u Zakonu o akcizama BiH. U nekoliko navrata izrazili smo protivljenje uvođenju taksi. Međutim, distributeri nafte i naftnih derivata reagovaće u skladu sa izmjenama – dodaje Berak.

Usvajanje seta zakona o akcizama bio je jedan od uslova za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), te deblokirranje skoro milion evra kredita Evropske banke za obnovu i razvoj namijenjenih BiH.

– Sada kada je zakon usvojen, biće deblokirana sredstva za izgradnju puteva koja su ugovorena sa kreditorima i koja iznose 528.450.000 evra – rekao je ministar finasija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda.

Bevanda navodi da će biti deblokirani i grantovi koji su osigurani pristupanjem BiH Transportnoj zajednici, pa će koridor moći da se gradi mnogo bržim tempom.

Inače, ovaj zakon usvojen je na kraju decembra u Predstavničkom domu i to iz petog pokušaja.

Reklama

 

Stiže 148, 2 miliona KM od MMF

Šef MMF za BiH Nadim Ilahi rekao je preostali uslovi za nastavak aranžmana sa MMF treba da budu ispunjeni u januaru, te izrazio nadu da će tranša od 148,2 miliona KM biti uplaćena u prva dva mjeseca ove godine.

On je naveo da BiH nedavno ispunila dvije važne mjere – usvajanje budžeta RS za 2018. i izmjene i dopune Zakona o akcizama, što će omogućiti oslobađanje i deblokiranje velikih sredstava.

 

Izvor: Blic

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu