Connect with us

PRIVREDA

Povećanje konkurentnosti radne snage u Bosanskoj Krupi

BOSANSKA KRUPA – Između načelnika opštine Bosanska Krupa i predstavnika firme „AX SOLING“ iz Gruda potpisan je ugovor za nabavku i montažu opreme za obuku zavarivača, odnosno programa koji s ciljem povećanja konkurentnosti radne snage provodi opština Bosanska Krupa sa partnerima: PLOD Centar iz Bihaća, MSŠ Safet Krupić, Služba za zapošljavanje USK – Biro rada Bosanska Krupa i pet bosanskokrupskih firmi iz metalnog sektora. Ovaj se projekt realizira u okviru krovnog projekta „Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini” kojeg finansira Evropska unija, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO).

Objavljeno

 


 

VariociU toku je javni poziv nezaposlenim licima za prijavu učešća u programu stručnog osposobljavanja za zanimanje zavarivač. Tim putem opština Bosanska Krupa i partneri odabrat će 80 kandidata koji će proći obuku, steći stručnu spremu i dobiti mogućnost zaposlenja u firmama koje su izrazile potrebu za radnom snagom. Za obuku je kroz projekt predviđena i nabavka opreme za šta je danas potpisan ugovor vrijedan 94 hiljade KM obezbijeđenih iz IPA Fonda.

Oprema poput testera, pila i brusilica za metal, tokarskog stroja, simulatora za obuku zavarivača, stola i radne ploče, ostalog potrošnog materijala za zavarivanje, za najviše 45 dana stići će u Bosansku Krupu. Njome će se služiti stručno osoblje Mješovite srednje škole „Safet Krupić“ koje će nakon završetka poziva šest mjeseci i vršiti obuku kandidata.

„opština Bosanska Krupa je još jednom dokazala da je dobar i poželjan partner svim finansijerima koji se nalaze u BiH, bilo da su domaći ili iz Evropske unije. Potpisali smo ugovor koji se odnosi na isporuku i montažu opreme u centru BINOVA. Naglašavam da će zahvaljujući tome centar biti jedan od najopremljenijih i najmodernijih, a služit će svakako kroz projekt i inače za prekvalifikaciju radne snage u metalnoj industriji. To će mnogo značiti s obzirom na činjenicu da smo središte te industrije u USK i šire, značit će poslodavcima iz te branše ali i nezaposlenima da se prekvalifikuju i dobiju priliku za zaposlenje“, istakao je prilikom potpisivanja ugovora načelnik opštine Bosanska Krupa Armin Halitović.

Ukupna vrijednost projekta „Povećanje konkurentnosti radne snage na prostoru opštine Bosanska Krupa“ je 466.070 KM, a sredstva za ovaj projekt su osigurali Evropska unija, Međunarodna organizacija rada (ILO), opština Bosanska Krupa i PLOD Centar. Implementiraju ga opština Bosanska Krupa, PLOD Centar, MSŠ “Safet Krupić“ Bosanska Krupa, Služba za zapošljavanje USK – Biro rada Bosanska Krupa, te pet firmi koje su zajedno definirale potrebe lokalnog tržišta: ZAH, Bosankar, Krupa Kabine, ACMA Group i Novi Most d.o.o.

Projekt će uspostaviti sistem za povećanje konkurentnosti radne snage i njeno osposobljavanje u skladu sa potrebama poslodavaca kroz izgradnju lokalnog partnerstva za zapošljavanje (LPZ), unapređenje regulatornog okvira za praktičnu nastavu, te provođenje programa edukacije za 80 nezaposlenih lica od kojih će 76 biti zaposleno.

Uspostavom ovog sistema, te redovnim odgovaranjem na potrebe firmi koristeći resurse obrazovne ustanove MSŠ „Safet Krupić“ i opštine Bosanska Krupa, stvorit će se održivi mehanizam koji će usklađivati ponudu i potražnju na tržištu rada u sektoru metala u opštini Bosanska Krupa.

Reklama

 

Izvor: Akta.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu