Connect with us

PRIVREDA

Podsticaji kamen spoticanja

BANJALUKA – Predstavnici gotovo svih udruženja poljoprivrednih proizvođača u Srpskoj na prvim konsultacijama u vezi sa dodjelom podsticaja za ovu godinu iskazali su nezadovoljstvo dosadašnjom raspodjelom novca i zatražili više miliona za svoj rad.

Objavljeno

 


 

MlijekoNa dogovor u vezi sa izradom pravilnika o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela za 2018. godinu u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS do sada su išli voćari, povrtari, vinogradari, svinjari, živinari, govedari i mljekari, a većina poljoprivrednika je negodovala zbog visine podsticaja koja odlazi na račune mljekara.

Istakli su da od zajedničkih 60 miliona KM oko 60 odsto ide mljekarima, što je, kako kažu, nepravedno.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović kaže da su voćari nezadovoljni jer su lani mljekarima premije po litru mlijeka povećane za fening, iako je, tvrdi, i ranija premija bila korektna.

– Novac se jedino njima redovno isplaćuje, dok smo mi ostali zapostavljeni. U ministarstvu planiraju da ukinu premije po vrstama proizvodnje, a da podsticaje daju po obradivim hektarima, sa čime se ne slažemo – rekao je Dojčinović i istakao da voćari traže između 12 i 15 miliona KM godišnje, te da oni sami između sebe raspoređuju taj novac.

Nezadovoljni su i povrtari koji navode da su lani na ime podsticaja dobili manje od 400.000 KM, što je, kako su izračunali, tek 0,6 odsto agrarnog budžeta.

– U ovoj godini tražimo deset miliona maraka, kao i da se u pravilnik vrate podsticajne mjere za kupovinu mehanizacije i izgradnju skladišta – rekao je predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo.

Reklama

Glas su digli i svinjari, a najveću zamjerku Ministarstvu su uputili zbog toga što budžet za agrar nije povećan.

– Tražimo pravednu raspodjelu novca, jer se pojedine grane proizvodnje favorizuju, kao i izjednačavanje podsticaja sa FBiH – rekao je predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić i dodao da i oni žele sami raspoređivati novac koji im pripadne.

I živinari zahtijevaju ravnomjerniju raspodjelu sredstava, jer kako kažu, godišnje dobiju svega oko 1,2 miliona KM.

– Zahtijevamo da se odredi fiksni iznos po jedinki stimulacije i redovniju isplatu – rekao je direktor poslovnog udruženja “Zajednice živinara” RS Nebojša Rakić.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da napad poljoprivrednika iz drugih grana na mljekarski sektor nema smisla, jer njih ima 5.500, a drugih ni približno.

– Ako nas ima najviše, logično i da dobijemo najviše novca. Neki proizvođači mogu stati u jedan autobus, a traže pola budžeta – rekao je Usorac i dodao da su predložili da se povećaju premije za steone junice sa sadašnjih 200 na 750 KM, koliko iznose u FBiH.

Reklama

U Ministarstvu poljoprivrede rekli su da će se oglasiti nakon što se konsultacije završe, istakavši da je za danas zakazan posljednji pojedinačni sastanak sa predstavnicima pčelara i organskih proizvođača.

 

Dodik

Predsjednik RS Milorad Dodik istakao je da se podsticaji za poljoprivredu u Srpskoj redovno isplaćuju, te da će u narednom periodu doći do povećanja sredstava za agrar.

On je za N1 rekao da će poljoprivrednici ove godine dobiti dodatnih desetak miliona maraka podsticaja.

 

Reklama

Izvor: Glas Srpske

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu