Connect with us

INTERVJU

Snežana Vujinić, direktor IRB-a: Krediti podstakli razvoj privrede RS

BANJALUKA – Plasmani Investiciono-razvojne banke (IRB) RS na kraju prošle godine iznosili su 2,1 milijardu maraka, a najviše novca odobreno je kroz kredite privredi i stanovništvu.

Objavljeno

 

 


Snezana Vujinic

Krediti IRB-a sačuvali su 54.000 postojećih i otvorili dodatnih 5.000 radnih mjesta. Kroz stambene kredite krov nad glavom dobilo je više od 10.000 stanovnika. U budžet RS uplatili smo 76 miliona KM dividende, rekla je direktorica IRB RS Snežana Vujinić.

GLAS: Koliko su na kraju prošle godine iznosili plasmani IRB RS?

VUJINIĆ: Ukupni plasmani iznosili su više od 2,1 milijardu KM. Najviše novca odobreno je kroz kredite i to 1,7 milijardi, dok je značajna podrška domaćoj ekonomiji od 473 miliona KM obezbijeđena putem plasmana u hartije od vrijednosti emitenata sa područja RS. Razvoj javnih usluga i ruralnih područja podržan je sa oko tri miliona maraka bespovratnog novca.

GLAS: Kakvi su efekti kredita IRB-a na razvoj privrede?

VUJINIĆ: Plasirajući oko dvije trećine kreditnih sredstava u privredne djelatnosti uticali smo na oblikovanje proizvodnih rezultata i doprinijeli njenom jačanju. Pružili smo značajan doprinos zaposlenosti, jer smo našim kreditima omogućili očuvanje više od 54.000 postojećih i otvaranje 5.000 novih radnih mjesta.

GLAS: Koliko novca je plasirano u stambene kredite?

Reklama

VUJINIĆ: Putem stambenih kredita omogućeno je u prvom redu mladim i mladim bračnim parovima, te visokoobrazovanim da riješe stambeno pitanje. Za ove namjene iz Fonda stanovanja RS odobreno je 470 miliona KM za više od 10.000 korisnika.

GLAS: Koji iznos novca je plasiran u hartije od vrijednosti?

VUJINIĆ: Putem plasmana u hartije od vrijednosti korporativni sektor RS je, pored kredita, podržan sa dodatnih 167 miliona KM. U razvojne projekte lokalnih zajednica kroz učešće u emisijama municipalnih obveznica uloženo je 65,6 miliona KM. Od 2008. do kraja 2017. godine, u strukturi prometa na Banjalučkoj berzi, investicione aktivnosti IRB-a učestvovale su sa 13,4 odsto. Time smo doprinijeli i jačanju domaćeg tržišta kapitala.

GLAS: Koliko je novca IRB uplatio u budžet RS?

VUJINIĆ: Upravljajući imovinom RS koja je alocirana u fondove obezbijedili smo značajan iznos novca na osnovu uplate dividende vlasniku. U budžet RS smo uplatili oko 76 miliona KM i time doprinijeli realizaciji politika Vlade u drugim prioritetnim područjima, kao što je stabilnost penzijskog i zdravstvenog sistema.

GLAS: Na čemu će biti fokus u nastavku poslovanja IRB-a?

Reklama

VUJINIĆ: IRB ostaje na kursu očuvanja i jačanja pozicije najznačajnijeg finansijera domaće privede. Takođe, postoji i opredjeljenje da se afirmišemo u jednog od ključnih nosilaca aktivnosti u procesu privlačenja novca iz pretpristupnih fondova EU ka krajnjim korisnicima u RS.

Inostrana saradnja
GLAS: Kakva je saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama?

VUJINIĆ: Realizacijom aranžmana sa Svjetskom bankom, Evropskom investicionom bankom i Razvojnom bankom Savjeta Evrope, potpisanim memorandumima sa institucijama u okruženju i članstvom u Evropskom udruženju javnih banaka ostvarili smo dodatnu promociju RS u inostranstvu. Status respektabilnog i pouzdanog međunarodnog partnera potvrđen nam je još 2014. godine uspostavljanjem finansijskog mehanizma za finansiranje prioritetnih razvojnih projekata u RS.

 

Izvor: Glas Srpske

Reklama
Slične teme:
Nastavite čitati

BIZLIFE

Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici

Objavljeno

1 godina prije

 

9. septembar 2023.

Od

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.

Reklama

Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.

Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.

“Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

Buka

Nastavite čitati

PRIVREDA

Višković: U maju pregovori, a u junu povećanje plata

Objavljeno

4 godine prije

 

26. april 2021.

Od

Vlada Republike Srpske planira da početkom maja pokrene pregovore sa partnerima za povećanje plata u javnom sektoru, a povećanje će se odnositi već od juna ove godine, potvrdio je za Banjaluka.net premijer Radovan Višković. (više…)

Nastavite čitati

PRIVREDA

Marinko Umičević: Nisam političar, već čovjek iz naroda koji živi sa svojim radnicima

Objavljeno

4 godine prije

 

5. april 2021.

Od

Banjalučanin, obućar, tehnički direktor, ugledni privrednik, sportski radnik, humanista, čovjek jake volje i bez dlake na jeziku, političar i neko ko radi od „jutra do sutra“ i ko je uvijek uz svoje radnike…kako drugačije opisati Marinka Umičevića, tehničkog direktora banjalučke Tvornice obuće „Bema“. (više…)

Nastavite čitati

U trendu