PRIVREDA
Neiskorišteni kapaciteti: BiH pored pet domaćih pivara više od 100 miliona KM troši na uvoz
SARAJEVO, BANJALUKA – Bosna i Hercegovina prošle godine je potrošila milione KM na kupovinu piva iz drugih zemalja.
Pivo se tako i 2017. svrstalo među top uvozne proizvode u BiH što je, smatraju domaći proizvođači, žalosno za zemlju s pet pivara koje mogu zadovoljiti domaće potrebe.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, naša zemlja uvezla je za 11 mjeseci 2017. godine pivo i vrijednosti od 109.162.130 KM. Najviše piva smo uvezli iz Hrvatske, ukupno 57.489.041 kilograma vrijednosti 59.174.134 KM.
Dosta više kilograma piva BiH je prošle godine uvezla iz Srbije, ali je duplo manje platila srbijansko pivo nego hrvatsko. Naime, više od 65 miliona kilograma piva iz Srbije BiH je platila blizu 31 milion KM.
Višemilionska sredstva BiH je potrošila i na uvoz piva iz Slovenije, Crne Gore i Holandije. Druge zemlje čije pivo smo kupovali su Njemačka, Španija, Poljska, Bugarska, Češka, Velika Britanija, Austrija, Mađarska, Rumunija i Moldavija iz koje smo najmanje piva uvezli.
Nikolas Peni, predsjednik Grupacije proizvođača piva u BiH pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH, govori nam kako kapaciteti pivarske industrije BiH nisu u potpunosti iskorišteni, što je posljedica deficita pivarske industrije BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
“Deficit je posljedica toga što se domaće pivare u poslovanju suočavaju s mnogobrojnim poteškoćama kao što je problem transfernih cijena, nepropisnog deklarisanja i drugih necarinskih barijera prilikom izvoza. Primjera radi, neka vrsta standarda u Evropi jeste da je uvoz obično ispod deset odsto ukupne potrošnje, u veoma rijetkim slučajevima prelazi 20 odsto, dok u našoj zemlji uvoz čini i do 70 odsto ukupne potrošnje”, pojasnio nam je Peni.
Dobra vijest jeste što su svih pet domaćih pivara, Sarajevska, Bihaćka, Banjalučka, Tuzlanska i Mostarska, u protekloj godini zabilježile malo povećanje prodaje.
“To je odličan pokazatelj da možemo promjeniti trenutno stanje prekomjernog uvoza piva, ukoliko budemo imali kontinuiranu podršku vlasti”, naglasio je Peni.
Kako saznajemo, grupacija proizvođača piva, u saradnji s Spoljnotrgovinskom komorom BiH i Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, uspjela je donekle podići svijest nadležnih institucija o rješavanju problema prekomjernog uvoza piva iz drugih zemalja.
“Prvenstveno, naš cilj je da ubrzamo otklanjanje necarinskih barijera koje usporavaju razvoj izvoza piva. Bitno je istaći da domaćim pivarama nije potreban protekcionizam, već nam je neophodna kontinuirana podrška vlasti u BiH da u potpunosti sprovedu postojeće zakonske odredbe i da se domaći potrošači stave u ravnopravan položaj u odnosu na uvozne”, istakao je Peni.
Domaći proizvođači piva zadovoljni su što nije došlo do novog povećanja akciza na pivo s obzirom da su u više navrata vlastima dostavljali argumente koji dokazuju kontraproduktivnost prijedloga povećanja akciza na poslovanje domaćih pivara.
Najznačajnija izvozna tržišta za bh. pivarsku industriju su zemlje iz regije. Međutim, bh. pivare gube priliku da budu konkurentne na domaćem, regionalnom i inostranom tržištu jer je izvoz piva iz BiH podložan raznim necarinskim i drugim barijerama, što direktno pomaže uvozu.
Grupaciju proizvođača piva proteklih godina konstantno poziva nadležne da im pomognu u rješavanju njihovih problema.
Sudeći prema rastu uvoza, bh. pivari ne nailaze na dovoljno razumijevanje vlasti što bi moglo dovesti do smanjenja domaće proizvodnje piva i gubitka zaposlenih u pivarskoj industriji.
Izvor: Klix.ba
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca