PRIVREDA
Potvrđeno iz EU: BiH čeka uvođenje akciza na struju!
BRISEL – BiH je dužna da u skladu s evropskim direktivama kao buduća članica EU uvede minimalne akcize na energetske proizvode, uključujući i električnu energiju, potvrđeno je “Nezavisnim” u Uniji za takse i carine EU.
Naime, kako nam je objasnio Patrik Mekalou, portparol Unije, sve zemlje članice dužne su primijeniti pravila u skladu sa Direktivom za oporezivanje energetike 2003/96/EC, koja uključuje i minimalan nivo akciza na električnu energiju.
Mekalou je istakao da od BiH kao dio integracionog procesa EU očekuje da postepeno uskladi svoje propise s evropskom pravnom stečevinom.
“Komisija će razmotriti specifično stanje energetike u sklopu predstojeće procjene bh. aplikacije za članstvo u EU. Radujemo se da ćemo s tim u vezi biti u prilici da izanaliziramo odgovore iz upitnika koji se odnose na energetske politike”, rekao je on.
Iako nadležna ministarstva na sva tri nivoa u pisanoj izjavi za tekst koji su “Nezavisne” objavile o tome da je već formirana radna grupa koja se bavi, između ostalog, i uvođenjem akciza na struju nisu željela potvrditi da se planira uvođenje tih nameta, iz odgovora EU je vidljivo da se na tome, ipak, radi.
“Mi razumijemo da je BiH trenutno u procesu određivanja tarifa za ‘Elektroprenos BiH’ i nezavisne operatore sistema, ali Evropska komisija nije involvirana. To je pitanje u nadležnosti BiH, koja može angažovati privatne eksperte ukoliko ocijeni da je to potrebno”, rekao je Mekalou.
Izvor iz BiH, na kojem smo bazirali priču o uvođenju akciza na struju, nam je rekao da će zakon o akcizama, uključujući i odredbe o akcizama na struju, biti završen do kraja juna, a da će pravilnik biti usvojen do kraja godine.
Rečeno nam je, takođe, da se razmatra opcija po kojoj bi akcize na struju za domaćinstva iznosile nula maraka, a da nivo akciza za ostale potrošače još nije utvrđen. Pojašnjeno je, takođe, da su eksperti iz Slovenije, Austrije i Hrvatske već održali nekoliko radionica i sastanaka sa domaćim vlastima kako bi se usvojio novi zakon o akcizama u skladu s evropskom pravnom stečevinom.
U pogledu očekivanja EU, Mekalou je preporučio da pogledamo preporuke iznesene u Izvještaju o napretku BiH iz 2016. godine, u kojem je upozoreno da BiH nije napravila napredak u odnosu na zakonodavstvo o akcizama i carinama.
“U narednoj godini BiH bi posebno trebalo da: usvoji pravilnik o implementaciji nove carinske politike, poboljša saradnju između Uprave za indirektno oporezivanje BiH s poreskim službama u entitetima, dopuni zakon o akcizama i uskladi ga s evropskom pravnom stečevinom”, navedeno je u preporukama.
Takođe smo u prethodnom tekstu naveli da EU omogućava privremenu suspenziju ili umanjenu stopu strujnih akciza za pojedine grupe potrošača kako bi one bile ohrabrene da primijene više ekoloških standarda u proizvodnji i potrošnji električne energije, ali da EU očekuje da u konačnici svi potrošači budu podvrgnuti istom nivou akciza.
Tako je, na primjer, uobičajena praksa da se željezničkim operaterima omogući minimalna akcizna stopa kako bi bili ohrabreni da koriste elektrificirane umjesto dizelskih lokomotiva, ili da koriste tramvaje ili trolejbuse u gradskom prevozu.
Minimum akciza koji propisuje EU je jedan evro po megavatu za domaćinstva, i pola evra po megavatu za poslovne potrošače. Kada se pogleda praksa prisutna u EU, vidljivo je da sve zemlje članice imaju akcize i da su neki uveli nulte tarife za domaćinstva uglavnom navodeći kao opravdanje potrebu dostizanja ekoloških standarda.
U zaključku, može se reći da će BiH do kraja ove godine, najvjerovatnije nakon oktobarskih izbora, uvesti akcize na struju, s tim da se o stopama još ne može ništa reći.
Poređenja radi, kada su u aprilu 2015. u Srbiji uvedene akcize na struju, prema pisanju tamošnjih medija, cijena električne energije povećana je za 15 odsto.
Izvor: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca