PRIVREDA
Iz BiH za godinu dana izvezeno svega 66 tovljenika
BANJALUKA, PRNJAVOR – Republika Srpska u cijeloj prošloj godini izvezla je svinjskog mesa u vrijednosti od više nego skromnih 21.850 KM, dok je istovremeno uvoz iznosio 33 miliona i 739.308 KM.
Podaci su ovo koji su “Nezavisnim” potvrđeni u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Prema našoj računici, to znači da je iz RS izvezeno svega 66 tovljenika, ako se uzme u obzir da je njihova prosječna težina 150 kilograma, a cijena između 2,10 i 2,20 KM po kilogramu.
Ovo je ujedno i cjelokupan izvoz iz Bosne i Hercegovine, jer u prošloj godini izvoza svinjetine iz Federacije BiH uopšte nije ni bilo.
Ako je suditi po izjavama proizvođača, ovakvi podaci nisu nikakvo iznenađenje. Naprotiv. Izvoz na strano tržište je, tvrde oni, za sada samo san, a najprije bi, kako kažu, trebalo preduzeti ozbiljne mjere kako bi postali konkurentni na domaćem tržištu, pa da bi tek onda mogli početi razmišljati o stranom.
“Domaćim proizvođačima je neophodno da se sa nešto više od 20 odsto domaćeg tržišta koje trenutno pokrivaju vrate na 50% pokrivenosti, pa tek onda da razmišljamo o ozbiljnijem izvozu svinjetine”, istakao je Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS.
Naveo je da se podsticaji za proizvođače svinja kod nas i u EU ne mogu ni uporediti, te da je zaštićenost domaće proizvodnje loša, kao i, kako kaže, sama organizacija tržišta, prodaje i pijaca.
Prema njegovim riječima, ove godine u cijeloj BiH prijavljeno je oko 350.000 tovnih svinja, što je, kako kaže, nekad bilo 50 odsto proizvodnje na svinjogojskoj farmi u Novoj Topoli.
“Klanična industrija ima toliko nameta i opterećenja, da je isto imali vi rafineriju ili klaonicu”, rekao je Maljčić.
Prema njegovim riječima, sve komponente koje uzgajivači svinja koriste su iz uvoza, kao premiksi i ostali proizvodi za prehranu svinja. Naglasio je da se na ovom poručju podstiče vakcinacija protiv svinjske kuge, a da se pritom, kako tvrdi, zna da EU neće uvesti nijednu svinju koja je vakcinisana protiv kuge, a paradoks je, navodi dalje, to što se tovljenici iz uvoza ne moraju vakcinisati kada dospiju na domaće tržište.
“Poražavajuće je da je trenutno kilogram tovljenika žive vage jeftiniji od kilograma dizela, jer ako uzmete u obzir da je litar nafte težak 800 g, a kilogram tovljenika se kreće od 2,10 do 2,20 KM, jasno je da su tovljenici jeftiniji, te da nema šanse da domaći proizvođač bude rentabilan”, naglasio je Maljčić.
Nemanja Vasić, vlasnik preduzeća “Trivas” d.o.o. Prnajvor, istakao je da ova firma oko 90 odsto svinjskog mesa nabavlja iz uvoza.
“Prvi problem je to što svinjskog mesa kod nas nema dovoljno, a drugi što je domaće svinjsko meso za oko 50 odsto skuplje od uvoznog, te na taj način u proizvodnji gotovih proizvoda se uopšte ne bismo mogli nositi s uvoznicima gotovih proizvoda”, pojasnio je Vasić.
Istakao je da je razlog što domaćeg mesa nema dovoljno i što je skuplje to što svinjsko meso nije pod carinskom zaštitom, a, kako kaže, ugasile su se i farme, pa sada, tvrdi Vasić, svinja nema dovoljno ni za svježe meso, a kamoli za preradu.
“Domaći proizvođači bi možda mogli da pokriju potrebe za svježim svinjskim mesom ukoliko bi se ograničio uvoz svježeg mesa”, kaže on.
Prema njegovim riječima, domaća proizvodnja svinja je nezaštićena, što je, kako tvrdi, razlog njene nekonkurentnosti.
Lazo Šešić, direktor “Mesnice kod Laze”, rekao je da meso nabavlja kod domaćih proizvođača u Novoj Topli.
“Domaći proizvođači su ugroženi jer to meso koje se uvozi je dosta jeftinije nego kilogram žive vage ovdje, a veliki trgovinski lanci neće uzeti živu stoku, nego će uvesti jeftinije meso”, naglašava Šešić.
Prema njegovim riječima, kada bi se cijena domaćeg i uvoznog mesa izjednačila, niko ne bi uvozio meso, a samim tim bi, pojašnjava, domaći proizvođači postali konkurentni na tržištu.
“Kod nas su male subvencije i podsticaji za domaće proizvođače i zato je meso skuplje, ali ja ću uvijek radije uzeti meso od domaćeg proizvođača, pa neka bude i manja količina, ali bar znam da je kvalitet nemjerljivo bolji od uvoznog mesa”, naglasio je Šešić.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca