PRIVREDA
Šarić na čelu Pekovićeve firme
PODGORICA – Ivica Šarić – rođak navodnog kokainskog bosa Darka Šarića, imenovan je za izvršnog direktora i ovlašćeno lice u firmi koju je prije tri mjeseca osnovao košarkaš Nikola Peković.
Ivica Šarić, tvrde sagovornici „Vijesti“, čovjek od povjerenja Zoje Dudić – udovice ubijenog Kotoranina Dragana Dudića Frica i nekada bliskog saradnika optuženog Pljevljaka.
Peković je i vjenčani kum Duška Šarića, rođenog Darkovog brata.
Kako piše u Centralnom registru privrednih subjekata, Peković je 6. novembra registrovao kompaniju Spencer & Hill team, u kojoj je Ivica Šarić izvršni direktor. Navodi se da je sjedište firme u Mediteranskoj ulici u Budvi, kao i da im je djelatnost – hoteli i sličan smještaj… Ivica se u registru i dalje vodi kao izvršni direktor i ovlašćena osoba i u firmi Secondo porto, koju je osnovala Zoja Dudić.
Ta firma nekad je gazdovala popularnom kotorskom diskotekom Maximus, koju je prije dva ljeta Pekovićeva firma Top Hill kupila od banke.
Banka je prethodno objekat dobila na sudu, jer Dudićeva nije vratila kredit, koji je njen suprug uzeo.
Peković je u Crnoj Gori raširio biznis preuzimanjem firme Top Hill, koja gazduje istoimenom diskotekom na brdu Topliš iznad Budve. Proteklog ljeta na licitaciji je kupio i hotel Mediteran u Bečićima, nakon što je uveden stečaj u firmi prethodnog vlasnika – Maestraltours.
To je preduzeće biznismena Blaža Dedića, koji je u više navrata takođe povezivan sa poslovanjem Šarića.
U nedavnom intervjuu beogradskom Blicu, Peković je otvoreno pričao o vezama sa braćom Šarić i biznisu koji ima u Crnoj Gori i u Srbiji.
„Sad se svi dovode u vezu sa Darkom, u medijima smo svi mi sada krivi za sve. Ja sam sve što posjedujem stekao od onoga što sam zaradio košarkom. Da sam zaradio samo pola miliona ili milion – to bi bilo sumnjivo. Ali vi znate da sam ja zaradio mnogo više: 60 miliona dolara bila je vrijednost mog drugog ugovora“, kazao je Peković.
Na pitanje – da li sa Duškom ima zajedničkih ulaganja, nekadašnja NBA zvijezda odgovorila je da nema: „Ali, to ne znači da eventualno jednog dana nećemo imati, ali tek nakon što bude i pravosnažno oslobođen i čist sa te strane“.
Peković je nedavno hotel u Bečićima sa svoga imena preknjižio na drugu firmu Spencer&Hill, čiji je kapital 25 miliona, a koja je osnovana u januaru prošle godine.
Hotel je tada stavio pod hipoteku na šest miliona eura, koliko se vjerovatno zadužio kod jedne crnogorske banke. Za drugi kredit pod hipoteku je stavio i diskoteku Maximus, koju je takođe kupio pozajmljujući novac od banke.
Peković je u istom intervjuu rekao da je vlasnik firme Top Hill i kazao de ja zadovoljan njenim poslovanjem.
U Centralnom registru privrednih subjekata firmu Top Hill osnovala je of- šor kompanija Domino investment sa Maršalskih ostrva, a izvršni direktor je Dragan Panić.
Istu funkciju on obavlja i u Pekovićevoj firmi Spencer & Hill koja se nedavno uknjižila kao vlasnik bečićkog hotela Mediteran.
Top Hill u avgustu 2016. postaje vlasnik „Maximusa“, nakon što sudsku bitku gubi Zoja Dudić.
Vrhovni sud prethodno je odbio njen zahtjev – da se poništi presuda Osnovnog i Višeg suda, kojima je odlučeno da poslovni prostori ostaju u vlasništvu Hipo Alpe Adria lizinga.
Diskoteka Maksimus, kao dio imperije nekada najbogatijeg Kotoranina Dragana Dudića Frica, prešla je u vlasništvo Hypo Alpe Adria lizinga, nakon što nije otplaćivan kredit od pet miliona eura za koji je založen taj popularni noćni klub.
Višegodišnji sudski spor, tokom kojeg je Zoja Dudić pokušala da dokaže da nije znala za poslovne odluke svoga supruga, iako se radi o zajedničkoj imovini, ipak, je završen u korist banke.
Samo mjesec od pravosnažnosti presude, diskoteka prelazi u ruke budvanskog Top Hilla, koji se u Upravi za nekretnine knjiži na 1.689 kvadrata poslovnog prostora u kompleksu kotorske Citadele.
Riječ je o prizemlju od 440 kvadrata i tri suterenska prostora od 596, 315 i 338 kvadrata, koji su prethodnih godina bili uknjiženi na Hypo Alpe Adria lizing iz Podgorice.
Budvanska firma kupila je diskoteku za 2.300.000 eura, koliko je uzet kredit kod jedne banke.
Banka je na tu sumu upisala hipoteku i zabranu otuđenja i opterećenja, a predstavnici Top Hilla se obavezali da će kredit vratiti do 1. septembra 2020.
Kompanija Top Hill je juna 2012. godine, na javnoj licitaciji, zakupila na 30 godina zemlju Opštine Budva na brdu Toplišu, na kojoj se nalazi istoimena diskoteka.
Predstavnici opštinske vlasti tada su govorili da je to jedan od odličnih poslova, jer se kompanija obavezala da će tokom trodecenijskog zakupa – do 2042. godine, u opštinsku kasu uplatiti gotovo devet miliona eura, odnosno 300.000 eura godišnje.
Za zakup 3.900 kvadrata opštinske zemlje na Toplišu, firma mjesečno – od 15. juna do 15. septembra, plaća 69.817 eura, a za ostali period godine mjesečna zakupnina je 13.963,42 eura.
Izvor: Vijesti.me
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca