Connect with us

TEHNOLOGIJA

3D štampač je revolucionarno rešenje, ali ga mi nećemo kupovati

SVIJET I MI – Kada su se pojavili 3D štampači, i ubrzo našli svoju primjenu u mnogim industrijama, pojavili su se mnogi potencijalni preduzetnici sa sijalicom iznad glave i željom da uz jedan takav proizvod zgrnu prvo milionče. Ali, kada zagrebete ispod površine, nije sve baš tako jednostavno.

Objavljeno

 


3D printer neće ništa magično pretvoriti pred vašim očima, a nailazi na probleme sa replikacijom mnogih proizvoda, kao recimo, komplikovanijih auto djelova. On sasvim uspješno “štampa” replike herojskih figurica, ali ukoliko namjeravate da ištampate neki kompleksniji proizvod, koji vam zaista treba, i na koji biste potrošili stotine evra, razmislite još jednom.

Ukoliko ste razmišljali da utrošite barem hiljadu evra za kupovinu jednog 3D štampača, razmislite još jednom, jer nije sve tako jednostavno kao na video prezentacijama, ali ni malo jeftino.

Na online platformama možete pronaći mnoštvo 3D printera, po cijenama do hiljadu evra, uz pomoć kojih možete štampati kasice prasice, plastične police, lampe (od nekoliko odvojenih djelova), crocsice, kuhinjske potrepštine i mnoge druge jednostavne gadžete. Međutim, neće vam 3D štampač u jednom potezu napraviti čitav automobil, a i za izradu jednog njegovog dijela, potrebna je mnogo jača i mnogo skuplja 3D mašina.

Prema izveštaju IDC-a, najbrže rastući segment u ovoj industriji je u cjenovnom rangu od 25.000 do 100.000 dolara. Ovi štampači koriste mješavinu tehnologija koje omogućavaju izradu plastičnih i metalnih dijelova koji nalaze upotrebu na tržištima, uključujući stomatologiju, medicinu, autoindustriju i vazdušni saobraćaj.

3D štampanje nalazi svoju primjenu u mnogim industrijama, čak 40 odsto nalazi primjenu u proizvodnji potrošačke elektronike i auto delova, dok 15% odlazi na medicinska pomagala (čak 99% ušnih aparata se pravi uz pomoć 3D štampača). Većina budućeg potencijala 3D tržišta leži u proizvodnji djelova, gdje je upotreba 3D štampanja porasla sa nula u 2003. na 43% (1,8 milijardi dolara) globalne proizvodnje u 2014.

Potrošači nisu pokazali interesovanje

Međutim, pored velike zainteresovanosti industrije, podbacila su očekivanja u pogledu potrošačke upotrebe. Mnogi proizvođači su se zbog nezainteresovanosti potrošača okrenuli izradi mašina za edukaciju i izradu prototipova. Ipak, iako je tržište veoma malo, i dalje se očekuje da će prodaja 3D štampača u vrijednosti manjoj od 1.000 dolara rasti po stopi od 12% godišnje do 2020. Teško da će 3D štampač u skorije vrijeme naći mjesto pored kućnog kompjutera i laserskog štampača.

Reklama

Šta treba uraditi pre kupovine 3D štampača

Kupovina 3D štampača nailazi troškovnu opravdanost kod serijskih proizvodnji i pogodan je za izradu prototipova. Ali prije nego što se odlučite na kupovinu jednog, napravite detaljno istraživanje.

 

Testirajte ga
Jedan od problema u vezi sa preranim uzbuđenjem oko 3D štampača je činjenica da mnogi ljudi koji pišu o ovoj oblasti nikada ništa nisu ištampali. To je zato što je proces štampanja kompleksan. Za jednu repliku herojske figurice potrebno je par dana, a mnogo više za neku kompleksniju.

Postavljajte teška pitanja
Kada upitate za cijenu materijala, praktične dodatke za mali biznis ili zašto bi bilo ko želio da štampa čokoladu ili hamburger, neki od odgovora su prihvatljivi dok neki zvuče kao da vam ih je saopštio čarobnjak. Kada razmislimo šta se o 3D štampanju priča od njegovog nastanka, sve djeluje malo špekulativno. Kompanija Gartner je u 2012. kada je prodato 34 hiljade štampača, predviđala da će do 2018. godine biti prodato oko 21 milion komada. To se neće dogoditi, jer je kupovina ovih štampača za kućnu upotrebu podbacila.

Pričajte sa ljudima van struke
Kada želite da saznate nešto više o trendu, najnormalniji pristup je da se raspitate kod ljudi iz branše. Analitičari, dizajneri i proizvođači 3D štampača govore sve najbolje o 3D štampanju. Pitajte nekog autsajdera, kao što je proizvođač automobila. Američki Ford, japanski Daihatsu, pa čak i luksuzni Rolls-Royce testiraju i koriste dijelove proizvedene putem 3D štampača.

Reklama

Problem sa kojim se suočavaju proizvođači automobila koji žele da okušaju sreću sa 3D štampanjem, je taj što ovaj oblik izrade predmeta za sada ne može da riješi strukturalnu manu koja nastaje ređanjem slojeva jedan na drugi. Ovaj značajno spor proces nije pogodan za masovnu proizvodnju, a drugi problem, karakterističan za auto-industriju je što ređanjem tankih slojeva nastaju mikropukotine, koje kreiraju prave pukotine tokom stres testova. Nedavno je Google-ov startup Alphabet počeo da razvija drugačiji metod 3D štampanja, od kojeg mnogi puno očekuju, u autoindustriji i šire.

Izračunajte
Uzmite digitron i izračunajte. Ukoliko ne poznajete nikoga ko posjeduje 3D štampač, iskoristite internet zajednicu i pitajte za iskustva. Na taj način ćete saznati visinu troškova, na koje morate dodati troškove novog proizvoda i materijala. Na kraju uporedite ove sa troškovima klasičnog načina proizvodnje. Da li je jeftinije izraditi 3D stolicu ili je kupiti u ‘Uradi sam’?

Prije nego što počnete vožnju, provjerite sjedište, volan i rupe na putu.

Izvor: Gdeinvestirati.com

 

Reklama
Nastavite čitati

TEHNOLOGIJA

Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka

Objavljeno

 

Od

Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.

Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.

Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.

Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.

eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.

Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.

Reklama

Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.

Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.

Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.

Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.

Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.

Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.

Reklama

RTRS

Nastavite čitati

NOVOSTI

Platforma Ananas stigla i u BiH

Objavljeno

 

Od

Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.

– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.

„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.

Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.

Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.

Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.

Reklama

Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.

eKapija

Nastavite čitati

NOVOSTI

Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM

Objavljeno

 

Od

Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.

Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.

Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.

Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.

U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.

Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.

Reklama

Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.

Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.

Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.

Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

U trendu