SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Evropi po broju smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha, a u cijelom svijetu zauzima drugo mjesto, odmah nakon Sjeverne Koreje.

Poređenja radi, u Njemačkoj je broj smrtnih slučajeva izazvanih zagađenošću vazduha na 100.000 stanovnika – 32,5, a u BiH 230,6.

Jednostavnom matematikom može se izračunati da u BiH godišnje, zbog posljedica zagađenja vazduha, umre oko 8.000 stanovnika.

Ni druge zemlje regiona ne zaostaju. Albanija je četvrta u Evropi, zatim slijede Crna Gora, Makedonija i Srbija.

Sve zemlje Zapadnog Balkana su na dnu ljestvice i najveći su izvoznici sitnih čestica (PM2,5) u atmosferu, čija koncentracija u ovim zemljama često prelazi dozvoljenu granicu i do 10 puta.

Vlatka Matković Puljić, savjetnica za zdravlje i energiju za regiju Balkan iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu HEAL kazala je za „DW“ da je zagađenje vazduha u ovoj regiji „strašan problem“.

Reklama

„Sve zagađene termoelektrane Evrope se nalaze u ovoj regiji“, upozorava Matković Puljić i dodaje da je alarmantno na području grada Tuzle i Lukavca zbog termoelektrane Tuzla i drugih fabrika koje se nalaze na tom području.

U Tuzli je prošle godine koncentracija SO2 bila i do 14 puta viša od dopuštenog, te je zbog ovog problema bila obustavljena i nastava u školama. Situacija nije bolja ni ove godine. Emisija štetnih čestica u jednoj zemlji, znači da će te iste štetne čestice završiti i u drugim zemljama.

„Ako Hrvatska, koja je u Evropskoj uniji i koja među ovim zemljama ima najčistiji vazduh, želi nešto napraviti u borbi protiv zagađenja, ona to ne može, jer Srbija i BiH u njenom susjedstvu nemilice zagađuju vazduh“, upozorava Matković Puljić.

Ona naglašava da je neophodna saradnja među zemljama, kao i konkretni koraci ugrađivanja filtera ili zatvaranja termoelektrana, ali za početak bi bilo dovoljno napraviti i bolji sistem nadzora i praćenja kvaliteta vazduha.

„Najtransparentnije podatke ima Srbija. U BiH postoje mjerenja kvaliteta vazduha, ali podatke je jako teško dobiti i nisu dostupni javnosti, dok u Makedoniji često mjerne stanice ne rade“, objašnjava Matković Puljić i upozorava da je prvi korak za sve države da imaju transparentne i redovne podatke o kvalitetu vazduha, da bi se problem počeo rješavati.

Matković Puljić je istakla da bi sve države Balkana trebalo od 2018. godine da počnu drastično smanjivati zagađenje iz termoelektrana na ugalj.

Reklama

Međutim, ni jedna država nije počela raditi na tome. Ona dodaje da volje među nadležnim institucijama za poboljšanje već godinama nema.

Ukoliko se to uskoro ne uradi, države neće moći pristupiti globalnom energetskom tržištu, a nijedna država ne može funkcionisati samostalno.

„Crna Gora ima obavezu da za 5 godina ugasi termoelektranu Pljevlja. Druge termoelektrane nema, što znači da će se morati odlučiti da li će graditi neki novi energetski projekat, sa potrebnim filterima, ili će morati uvoziti struju“, upozorava Matković Puljić.

U BiH je prema podacima IPI Instituta za privredni inženjering Zenica, oko 70 odsto vozila starije od 10 godina, a od ukupnog broja uvezenih auta samo prošle godine, 80 odsto ima EURO 4 kategoriju, koja će u njemačkim gradovima biti zabranjena.

Izvor: Agencije

Reklama