PRIVREDA
Njemačka će pomoći BiH poljoprivrednicima u prelaznom periodu
SARAJEVO – Njemačka kancelarka Angela Merkel podvukla je jučer na pres-konferenciji u Berlinu nakon susreta s predsjedavajućim i članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem, Draganom Čovićem i Mladenom Ivanićem da je Njemačka spremna pomoći bh. privredi.
Govoreći o potrebi prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), naglasila je da postoje brige privrednika, naročito iz Republike Srpske, da će bh. privreda biti oštećena u tom prilagodjavanju, ali je mišljenja da za time nema potrebe jer će njemačka finansijski podržati bh. privredu.
„Obećala sam da ćemo s njemačke strane pokušati pomoći ukoliko zaista poljoprivrednici u BiH budu imali određene nedostatke. Razgovarat ću s njemačkim ministrom poljoprivrede da bi se strahovi koji postoje s jedne strane smanjili, ali ako zaista postoje poteškoće onda ćemo mi pokušati finansijski podržati poljoprivrednike u prelaznom periodu“, jasno je kazala kancelarka.
Podsjetila je da je napravljen napredak od njene posljednje posjete BiH, iako je svjesna da će do 18. jula kada će se odlučivati o bh. aplikaciji za članstvo u Evropskoj uniji trebati mnogo toga uraditi, ali je naglasila da Njemačka želi pomoći BiH na njenom putu ka EU i NATO-u.
„Znamo da taj put nije jednostavan, da je uvijek i iznova dolazilo do emocija, ali želim zahvaliti članovima Predsjedništva koji su u svome radu pokazivali da žele raditi zajedno na uklanjanjau problema te se nadam da će to uspjeti i u narednim danima“, naglasila je Merkel.
Najavila je da će u ponedjeljak biti upriličena balkanska konferencija, poznata kao berlinska inicijativa ili berlinski proces, a prisustvovaće joj predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić koji će tada predstaviti infrastrukturne projekte kao i omladinsku organizaciju za zemlje zapadnog Balkana.
Stoga je izrazila nadu da će to dati doprinos da ljudi osjete da stvari idu nabolje.
Predsjedavajući Izetbegović podsjetio je da je zahvaljujući britansko-njemačkoj inicijativi odblokiran put BiH ka EU, a upravo to je rezultiralo usvojanjem Reformske agende koja je već 50 posto implementirana na nivou države, a trećina zadanih ciljeva implementirana je na nivou entiteta.
Iznio je podatak da je BDP porastao za gotovo tri posto, zabilježen je rast i industrijske proizvodnje od oko tri posto, kao i izvoz iz BiH također za tri posto, značajna su i prikupljanja od indirektnih poreza, a svakog mjeseca u BiH u realnom sektoru zaposli se više od 1.000 radnika, nazivajući ove rezultate vidljivima.
Podsjetio je, međutim, da je sada nastao problem oko prilagodbe SSP-a, iznoseći mišljenje da se u BiH pojavio problem jer ljudi nisu dovoljno o tome informirani, naglašavajući da je BiH dobila ponudu od EU kakvu nijedna druga zemlja dosada nije dobila.
Izetbegović ističe da se tu radilo o stvarnoj prilagodbi, raznovrsnim kvotama za izvoz, ali postoji konkurencijski pritisak koji će bh. poljoprivreda i privreda morati podnijeti, no ukoliko BiH želi postati članica EU potrebno je da se pripremi za takav pritisak.
„Stvorena je iluzija da će bh. poljoprivreda biti „pometena“ od jakih poljoprivreda zemalja članica EU. To nije tako. Problem je daleko manji nego što se predstavlja. Zamolio sam Merkel da Njemačka pomogne BiH da bi se taj „udar“ podnio na šta se Njemačka ponovo odazvala“, naglasio je Izetbegović.
Izrazio je stoga nadu da će doći do „zrelih“ odluka bh. lidera te da će uspjeti prihvatiti prilagodbu SSP-a, kako bi se to završilo do naredne sjednice Vijeća Evropske unije, a sve to da bi BiH dobila upitnik i krenula u pravom smjeru.
Uz novinarsku konstataciju da bh. lideri nisu uradili svoj posao, Merkel je odbacila takve stavove istaknuvši da se mnogo toga dogodilo od njene zadnje posjete BiH u julu prošle godine, iako postoji još mnogo posla koji se mora uraditi.
No činjenica je, kaže Merkel, da su se provele određene društvene reforme, iako sada postoje problemi o SSP-u što je potrebno riješiti.
Izetbegović je potvrdio da su članovi Predsjedništva jučer i danas razgovarali o prilagodbi SSP-a, ali sporazum nije napravljen. No uz obećanje Njemačke da će negativni dio prilagodbe SSP-a „amortizirati finansijskom podrškom“ Izetbegović kaže da se time „izbija“ osnovni adut onima koji pružaju otpor prilagođenom SSP-u.
Osvrnuo se na izbjegličku krizu, ocijenivši da su Srbija i Hrvatska odlično reagirale na takav priliv izbjeglica dodajući da su te zemlje bile primjer ostalim zemljama koje su ogradama pokušale spriječiti ulazak izbjeglica.
Budući da su danas objavljeni rezultati popisa stanovništva provedenog u BiH 2013. godine, a upravo objava tih rezultata proizvela je određenu krizu u BiH, Izetbegović smatra da će objava rezultata izazvati dodatne nervoze u određenom dijelu BiH te je mišljenja da će biti potrebno vrijeme da se to „sanira“.
“ Bez obzira na to ko je tu u pravu,svi smo suvlasnici države i procesa koji u njoj vladaju i tu će trebati donositi mudre odluke. Rezultati su takvi kakvi su u njihov meritum se neće moći ulaziti, ali vidjet ćemo kako „amortizirati“ reakcije koje će doći“, kazao je Izetbegović, dodajući da političari nisu mogli na to uticati. Na kraju je, osvrnuvši se na brexit, kazao da je izlaskom Velike Britanije iz EU BiH izgubila snažan „motor“ kada je u pitanju put BiH ka EU, ali je Njemačka i dalje uz BiH.
Izvor: Fena
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca