PRIVREDA
Drvna industrija u oba entiteta BiH bilježi stalni rast izvoza
SARAJEVO – Prošle godine je drvna industrija BiH ostvarila izvoz vrijedan oko 1,3 milijarde KM, što je za 9,2 odsto više nego 2016. godine, podaci u Spoljnotrgovinske komore BiH.
Ova grana industrije već godinama u oba entiteta BiH bilježi konstantni rast, a namještaj, parketi, stolarija, građa i drugi proizvodi i poluproizvodi od drveta izvoze se uglavnom na tržište Evropske unije.
-U strukturi izvoza najveće učešće ima namještaj sa 37,7 odsto, ili više od 505 miliona KM u prošloj godini – pojasnila je sekretarka Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Selma Bašagić.
Ona je precizirala da se trend povećanja izvoza nastavlja, ali da je potrebno i dalje raditi na tome da se poveća izvoz finalnih proizvoda u ovoj grani.
– Da bi se to ostvarilo, potrebna je bolja opremljenost proizvodnih kapaciteta, kao i nivoa stručnog obrazovanja kadrova.
Neophodno je stvoriti i uslove za povoljniji poslovni ambijent, za šta je neophodna podrška vlasti na svim nivoima – istakla je Bašagićeva.
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Bruno Bojić rekao je da je drvna industrija jedna od najznačajnijih grana industrije koja bilježi sve bolje rezultate, te dodao da za njen dalji razvoj posebnu pažnju treba posvetiti brendiranju, uzimajući u obzir da je BiH u bivšoj SFRJ i regionu bila najprepoznatljivija kada je riječ o namještaju i drugim proizvodima od drveta.
Bojić je istakao da poseban problem proizvođačima u BiH predstavlja snabdijevanje sirovinom, te dodao da bi bilo korisno uspostaviti sistem u kome će prednost imati proizvođači u finalnoj obradi drveta, kao što je proizvodnja namještaja, koji se plasira na inostrano tržište.
Prema njegovim riječima, u BiH se trenutno ne može ni proizvesti onoliko, koliko se može izvesti finalnih proizvoda drveta, posebno na tržište zapadnoevropskih zemalja, gdje se traži sertifikovana i kvalitetna roba.
Profesorka arhitekture dr Sanela Klarić, rekla je da BiH ima tradiciju u drvnoj industriji, infrastrukturu i znanje, ali da, nažalost, nema velikih ulaganja, jer ova grana privrede nije prepoznata kao strateška, sa velikim potencijalom za budućnost.
-Zbog ekoloških vrijednosti, drvo je na visokoj cijeni u svjetskom građevinarstvu. U Londonu postoji drvena devetospratnica, u Beču se trenutno gradi zgrada od drveta sa 18 spratova, a Japanci imaju ambiciju da naprave zgradu sa 38 spratova od ovog građevinskog materijala – istakla je Klarićeva.
Ona je podsjetila da je BiH nekada bila vodeća republika u bivšoj Jugoslaviji u izvozu prefabrikovanih kuća i to u Aziju i Ameriku, tako da bi i sada, uz unapređenje postojeće infrastrukture i uz saradnju sa stručnim kadrovima, ali i uz strategiju i političku volju u zemlji, mogla da odgovori na zahtjeve svjetskih tržišta. Prema njenim riječima, sve to je moguće postići uz iskorištavanje šuma na održiv način.
Kada je riječ o dizajnu, kao bitnom elementu za unapređenje izvoza u drvnoj industriji, ona je istakla da BiH ne kaska za svijetom, jer su ljudi u zemlji kreativni, što pokazuju brojne nagrade koje osvajaju na međunarodnim takmičenjima.
Tehnolog dr Murčo Obućina rekao je da se razvoj drvne industrije neposredno zasniva na znanju, odnosno kadrovima, u koje nije puno ulagano.
-Kadrovi, posebno inženjeri, moraju biti neposredno uključeni u proizvodnju, vođenje procesa i kontrolu kvaliteta, kako bi drvna industrija BiH mogla da unaprijedi izvoz – ističe Obućina, koji je profesor na Odsjeku za drvo na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS Lazo Šinik istakao je da su izvozni rezultati ove grane u Srpskoj izuzetni, te da je u prošloj godini zabilježen rast izvoza od oko 14 odsto, a da prednjači izvoz namještaja.
Čak 25 odsto namještaja izvezenog iz RS namenjeno je tržištu u Njemačkom, a značajna su i tržišta Italije, Češke i Holandije, koja iz godine u godinu uvozi sve više namještaja iz fabrika u Srpskoj. Značajnih proizvođača i izvoznika namještaja ima u svim krajevima RS od Banjaluke, do Bijeljine i Bratunca, pa i u malim mjestima poput Gornjih Podgradaca, koji imaju tradiciju u ovoj industriji dužu od 150 godina, te Petrova na Ozrenu, gdje je u izvozno orjentisanoj drvnoj industriji zaposleno nekoliko stotina radnika.
Najveći izazazov za drvnu industriju RS je sačuvati konkurentnost na zahtjevnom evropskom tržištu, jer u posljednje dvije godine ova industrijska grana više nema podsticaja, koji su ranije iznosili oko 20 miliona KM godišnje. Borba za izvoz bi, tvrde drvoprerađivači, bila mnogo lakša, kada bi se smanjili porezi i doprinosi, te brojni parafiskalni nameti. Problem drvoprerađivačima stvara i neredovna isporka trupaca iz „Šuma RS“.
Izvezeno 30 miliona KM u cjepanicama
Prošle godine je iz RS na evropska tražišta izvezeno namještaja u vrijednosti od 225,5 miliona KM. Namještaj se u RS proizvodi u 80 preduzeća, dok se ukupno 490 malih i srednjih kompanija bavi različitim vrstama prerade drveta. Uz namještaj, iz RS raste i izvoz drvene stolarije, parketa i drugih vrsta podnih obloga.
– Ono što nije dobro je da se još uvijek izvozi velika količina građe, pa čak i cijepanog drveta za ogrjev, kojeg je u 2017. godini izvezeno u vrijednosti od oko 30 miliona KM. Naravno, bolje bi bilo da svoje sirovine, kojih imamo dovoljno, izvozimo prerađene – kaže Lazo Šinik.
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca