PRIVREDA
U BiH registrovano 206.437 vozila proizvedenih prije 1991. godine
SARAJEVO – Za razliku od zemalja Europske unije, gdje je sve veći broj novih automobila, prosječna starost vozila koja se kreću našim cestama povećava se iz godine u godinu. Tako je prosječna starost kontroliranih vozila sa 17 godina, koliko je iznosila 2011. godine, tijekom 2016. porasla na 20 godina, stoji u dokumentu “Informacija o registriranim motornim vozilima u razdoblju od siječnja do prosinca 2017.” koji je izradio BiHAMK, piše Večernji list BiH.
Najviše u FBiH
Uz to što su stara, na prometnicama Bosne i Hercegovine je iz godine u godinu sve veći broj vozila. U protekloj, 2017. godini u Bosni i Hercegovini je ukupno registrirano 1,021.120 cestovnih motorna vozila, što u odnosu na 2016. godinu (990.730 m/v) predstavlja povećanje od 30.390 vozila. Od ukupnog broja vozila, u Federaciji Bosne i Hercegovine registrirano ih je 623.249 ili 61,04%, u Republici Srpskoj 365.325 ili 35,78%, dok je u Distriktu Brčko registrirano ukupno 32.546 cestovnih motornih vozila ili 3,19%. U spomenutom dokumentu dalje se navodi kako se najveći broj registriranih vozila odnosi na osobne automobile, i to 884.573 vozila.
U Bosni i Hercegovini imamo registriran 12.291 moped i motocikl, zatim 4395 autobusa, 84.781 teretno vozilo, 29.329 priključnih vozila, 4544 traktora i 1114 radnih strojeva. Kada je riječ o Federaciji BiH, broj registriranih vozila porastao je u svim županijama. Najveće povećanje zabilježeno je u Zapadnohercegovačkoj županiji gdje je u godini dana registrirano 3,77% vozila više. Tako je tijekom 2017. u toj županiji bilo registrirano 32.560 vozila, a godinu ranije 30.954.
Najmanje povećanje broja registriranih vozila zabilježeno je u Hercegbosanskoj županiji gdje se taj broj povećao za 0,94 posto. Odnosno, tijekom 2016. godine cestama ove županije prometovala su 15.573 vozila čiji su vlasnici iz Hercegbosanske županije, a prošle godine taj se broj popeo na 15.720. Zanimljivo je spomenuti kako je čak 206.437 registriranih vozila koja su svakodnevno na prometnicama BiH proizvedeno prije 1991. godine. S druge strane, samo 21.178 vozila je s Euro 6 motorom.
Skloniji “dizelašima”
Ipak, u strukturi registriranih vozila u Bosni i Hercegovini najviše je onih s Euro 3 motorima, i to 318.043. Podaci potvrđuju i činjenicu kako su vozači u Bosni i Hercegovini skloniji “dizelašima” nego “benzincima”. Iz podataka prikazanih u spomenutom dokumentu vidljivo je kako više od 70 posto vozila koristi dizel kao pogonsko gorivo, više od 25 posto benzin, dok je broj vozila s alternativnim pogonskim gorivom značajno porastao u odnosu 2016. godinu i sad iznosi nešto manje od 4 posto. U dokumentu se dalje navodi i broj prvoregistriranih vozila tijekom prošle godine.
„U Bosni i Hercegovini je tijekom 2017. godine prvi put registrirano 75.121 cestovno motorno vozilo, što čini 7,36 posto od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu“, stoji u izvješću BiHAMK-a koje je nedavno razmatrano na sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Prema analiziranim podacima, dolazi se do zaključka kako je, od ukupnog broja prvi put registriranih cestovnih motornih vozila, 16,38% novih vozila, dok je 83,62% uvezenih rabljenih vozila. Iz BiHAMK-a naglašavaju kako se trend uvoza rabljenih vozila iz godine u godinu smanjuje, dok broj novih vozila raste. I među prvoregistriranim vozilima prednjače putnička vozila. Slijede ih teretna vozila, priključna vozila pa traktori. Vrijedi spomenuti kako je tijekom 2017. godine prvi put registrirano 1712 traktora.
Izvor: Večernji list
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca