FINANSIJE
Plata iznad prosjeka u svakoj trećoj opštini
BANJALUKA – Zaposleni u gotovo dvije trećine opština u Republici Srpskoj prošle godine nisu mogli zaraditi ni prosječnu platu, a koja je iznosila 831 marku, pokazuju juče objavljeni podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Tek u 27 lokalnih zajednica plata je bila iznad prosječne. Najveća je bila u Stanarima, i to 1.180 KM, Ugljeviku, 1.135 KM, te u Gacku, gdje se u prosjeku zarađivalo 997 maraka.
Sa druge strane, najmanje plate bile su u Kupresu, i to 505 KM, Donjem Žabaru, 564 KM, i Jezeru, gdje je prosječna isplata bila 571 KM u neto iznosu. U pitanju su nerazvijene ili izrazito nerazvijene lokalne zajednice.
Dušan Panić, načelnik Stanara, kaže kako je osnovni razlog visokog prosjeka plata u ovoj lokalnoj zajednici to što imaju rudnik i termoelektranu u kojoj radi 820 radnika.
„Plate su u rudniku i termoelektrani u prosjeku 1.300 KM i to se uglavnom reflektovalo na dobar prosjek za cijelu opštinu. One su redovne i za naše uslove i te kako dobre, ali daleko od toga da se možemo porediti s nekim zapadnim zemljama“, kaže on.
A koliko RiTE Stanari utiče na ukupan prosjek plata na cijeloj opštini, govori i podatak da su u njoj zaposlena ukupno 1.194 radnika, što pokazuje kako tek manji dio onih koji imaju posao ne radi u ovom energetskom gigantu.
Slično je i u Ugljeviku, gdje od 3.670 radnika, koliko je bilo zaposleno u 2017. godini, njih 1.875 je zaposleno u RiTE Ugljevik, što uz Gacko pokazuje da su plate veće od republičkog prosjeka tamo gdje u lokalnoj zajednici postoji veliko preduzeće iz energetskog sektora.
Takvih preduzeća nema u Donjem Žabaru, pa i ne čudi što je prosječna plata jedna od najmanjih u cijeloj Republici Srpskoj.
Zaposleni u ovoj lokalnoj zajednici u prosjeku zarađuje tek 564 KM, što je duplo manje nego u Stanarima i Ugljeviku.
Ona je slična kako za radnike u realnom sektoru, tako i u administraciji, gdje zaposleni u administraciji sa srednjom stručnom spremom zarađuju oko 520 maraka.
„Neke stvari bi trebalo da budu urađene na višem nivou. Prije svega smatram kako bi privrednike trebalo rasteretiti kako bi plate bile veće, a ljudi ostajali“, kazao nam je Nikola Đokanović, načelnik ove lokalne zajednice.
Generalno gledano, prosječna plata u RS za prošlu godinu manja je za pet maraka nego 2016, kada je iznosila 836 KM, i bila najviša od 2013. godine.
Prosječna isplaćena neto plata za februar ove godine je nešto veća od prošlogodišnje i iznosi 841 KM, ali je pokrivala svega 44,49 odsto potrošačke korpe, koja je za četvoročlanu porodicu iznosila 1.889 maraka.
Ako se gleda na zapošljavanje, Banjaluka je, brojčano gledano, najviše povećala broj radnika u odnosu na 2016. i to za 1.933 zaposlena. Sa druge strane, najveći pad zaposlenosti zabilježen je u Palama, gdje je 110 radnika manje nego godinu dana ranije.
Najveće prosječne plate u RS (KM)
2016. 2017.
Stanari 1.142 1.180
Ugljevik 1.130 1.135
Gacko 1.010 997
Banjaluka 962 958
Istočni Drvar 959 923
Najmanje prosječne plate u RS (KM)
2016. 2017.
Kupres 505 404
Donji Žabar 567 564
Jezero 559 571
Teslić 631 628
Čelinac 621 630
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca