FINANSIJE
Siva ekonomija pojede sedam milijardi KM
BANJALUKA – Siva ekonomija u BiH veća je od sedam milijardi maraka, ili četvrtine bruto domaćeg proizvoda, pokazuju podaci Centara civilnih inicijativa BiH o stanju bh. ekonomije nakon početka sprovođenja Reformske agende.
CCI se za procjenu sive ekonomije pozvao na procjene ugledne kuće “Mastercard Ernst & Young” iz 2014. godine, dok se podaci o robnoj razmjeni mogu naći u zvaničnim statističkim podacima.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra da navedena procjena o obimu sive ekonomije pokazuje enormno učešće neregistrovanih i nezakonitih aktivnosti u BiH.
“Tim više jer je realno pretpostaviti da je stvarni obim sive ekonomije još i veći od procijenjenog, jer nije mogao biti obuhvaćen dio prihoda koji je ostao izvan opticaja ili čak plasiran izvan BiH”, navodi on.
Ipak, dobra vijest je da je javna zaduženost po glavi stanovnika od kraja prošle godine počela opadati, a prema CCI-jevoj studiji, zaduženost u BiH u drugom kvartalu prošle godine manja je za 288 maraka po glavi stanovnika, dok je u 2015. u odnosu na isti period godinu dana ranije bila manja za 28 maraka.
Ističu da je u FBiH javni dug po glavi stanovnika godinama u stagnaciji, a da je u Republici Srpskoj rastao do kraja prošle godine, kada je počeo da se smanjuje. Napomenuli su da u njihove podatke nije uključen produženi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, čija je druga tranša tek nedavno isplaćena.
U FBiH, kako ističu, trećina budžeta ide na otplatu duga, dok je u Republici Srpskoj taj procenat 44 odsto. U oba entiteta, kako navode, udio koji ide na otplatu duga počinje da se popravlja u iznosu od dva odsto.
“Servisiranje dugova je veliki teret na budžete entiteta, te minimiziraju šanse za stabilizaciju javnih finansija, kao i za nova javna kapitalna ulaganja”, navedeno je u studiji.
Gavran je, pak, skeptičan kad je u pitanju smanjenje javnog duga, jer se, kako ističe, ne uzimaju u obzir aranžman s MMF-om i druga zaduženja.
“Nema ni bilo kakvih poboljšanja u načinu korištenja navedenih sredstava, jer je struktura budžetske potrošnje kontinuirano neracionalna i neproduktivna i jednostavno se beskonačno pokrivaju neopravdani rashodi i deficiti umjesto da se otklanjaju njihovi uzroci i okrene razvojnim aktivnostima i poboljšanju poslovnog okruženja”, rekao je on.
U CCI-ju tvrde da se poboljšao i trend pokrivenosti uvoza izvozom za četiri odsto, i to sa 57 odsto u 2015. na 61 odsto u prošloj godini, ali upozoravaju i da je deficit i dalje visok i iznosi sedam milijardi maraka.
Deficit robne razmjene sa Srbijom popeo se na milijardu maraka, a izrazito negativan bilans imamo s Njemačkom, i iznosi gotovo trećinu milijarde maraka, otprilike koliko i sa susjednom Hrvatskom. I deficit s Italijom je veoma visok, i iznosi 485 milijardi maraka.
Sa druge strane, pozitivni trgovinski bilans BiH ima s Austrijom u iznosu od 162 miliona maraka, Slovenijom 61 milion maraka, Švajcarskom od 67 miliona maraka i Crnom Gorom od 262 miliona maraka.
Dobra vijest je i da je zabilježen rast industrijske proizvodnje u oba entiteta, i to za 13 odsto, odnosno milijardu maraka u FBiH i 1,3 milijarde maraka u Republici Srpskoj. Ukupna vrijednost industrijske proizvodnje u FBiH iznosi gotovo devet milijardi maraka, a u Srpskoj 6,3 milijarde maraka.
Gavran je mišljenja da poboljšanje u spoljnotrgovinskoj razmjeni nije zbog domaće ekonomske ekspanzije, već uglavnom zbog povoljne situacije na izvoznim tržištima.
“Naš je izvoz ograničen na relativno mali broj proizvoda, većinom manje dodane vrijednosti i tehnološke složenosti, koji su uglavnom namijenjeni daljoj preradi ili ugradnji u gotove proizvode, koje potom i sami uvozimo, dok se i mnogi finalni proizvodi visokog kvaliteta i vrijednosti koje izvezemo proizvode od uvoznih sirovina i repromaterijala i plasiraju u okviru globalnih brendova i tek minimalni dio njihove vrijednosti ostaje u BiH”, zaključuje on.
Izvor: Nezavisne novine
BIZNIS
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu
Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
BIZNIS
Prvi alternativni investicioni fond u BiH obilježio godinu dana uspješnog poslovanja
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.

U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
FINANSIJE
Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
-
NOVOSTI1 godina prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NEKRETNINE3 meseca prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NOVOSTI1 godina prijePlatforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prijePogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE7 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
NOVOSTI1 godina prijeZavršeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prijeMost u Počitelju službeno dobio novo ime



