FINANSIJE
Siva ekonomija pojede sedam milijardi KM
BANJALUKA – Siva ekonomija u BiH veća je od sedam milijardi maraka, ili četvrtine bruto domaćeg proizvoda, pokazuju podaci Centara civilnih inicijativa BiH o stanju bh. ekonomije nakon početka sprovođenja Reformske agende.
CCI se za procjenu sive ekonomije pozvao na procjene ugledne kuće “Mastercard Ernst & Young” iz 2014. godine, dok se podaci o robnoj razmjeni mogu naći u zvaničnim statističkim podacima.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra da navedena procjena o obimu sive ekonomije pokazuje enormno učešće neregistrovanih i nezakonitih aktivnosti u BiH.
“Tim više jer je realno pretpostaviti da je stvarni obim sive ekonomije još i veći od procijenjenog, jer nije mogao biti obuhvaćen dio prihoda koji je ostao izvan opticaja ili čak plasiran izvan BiH”, navodi on.
Ipak, dobra vijest je da je javna zaduženost po glavi stanovnika od kraja prošle godine počela opadati, a prema CCI-jevoj studiji, zaduženost u BiH u drugom kvartalu prošle godine manja je za 288 maraka po glavi stanovnika, dok je u 2015. u odnosu na isti period godinu dana ranije bila manja za 28 maraka.
Ističu da je u FBiH javni dug po glavi stanovnika godinama u stagnaciji, a da je u Republici Srpskoj rastao do kraja prošle godine, kada je počeo da se smanjuje. Napomenuli su da u njihove podatke nije uključen produženi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, čija je druga tranša tek nedavno isplaćena.
U FBiH, kako ističu, trećina budžeta ide na otplatu duga, dok je u Republici Srpskoj taj procenat 44 odsto. U oba entiteta, kako navode, udio koji ide na otplatu duga počinje da se popravlja u iznosu od dva odsto.
“Servisiranje dugova je veliki teret na budžete entiteta, te minimiziraju šanse za stabilizaciju javnih finansija, kao i za nova javna kapitalna ulaganja”, navedeno je u studiji.
Gavran je, pak, skeptičan kad je u pitanju smanjenje javnog duga, jer se, kako ističe, ne uzimaju u obzir aranžman s MMF-om i druga zaduženja.
“Nema ni bilo kakvih poboljšanja u načinu korištenja navedenih sredstava, jer je struktura budžetske potrošnje kontinuirano neracionalna i neproduktivna i jednostavno se beskonačno pokrivaju neopravdani rashodi i deficiti umjesto da se otklanjaju njihovi uzroci i okrene razvojnim aktivnostima i poboljšanju poslovnog okruženja”, rekao je on.
U CCI-ju tvrde da se poboljšao i trend pokrivenosti uvoza izvozom za četiri odsto, i to sa 57 odsto u 2015. na 61 odsto u prošloj godini, ali upozoravaju i da je deficit i dalje visok i iznosi sedam milijardi maraka.
Deficit robne razmjene sa Srbijom popeo se na milijardu maraka, a izrazito negativan bilans imamo s Njemačkom, i iznosi gotovo trećinu milijarde maraka, otprilike koliko i sa susjednom Hrvatskom. I deficit s Italijom je veoma visok, i iznosi 485 milijardi maraka.
Sa druge strane, pozitivni trgovinski bilans BiH ima s Austrijom u iznosu od 162 miliona maraka, Slovenijom 61 milion maraka, Švajcarskom od 67 miliona maraka i Crnom Gorom od 262 miliona maraka.
Dobra vijest je i da je zabilježen rast industrijske proizvodnje u oba entiteta, i to za 13 odsto, odnosno milijardu maraka u FBiH i 1,3 milijarde maraka u Republici Srpskoj. Ukupna vrijednost industrijske proizvodnje u FBiH iznosi gotovo devet milijardi maraka, a u Srpskoj 6,3 milijarde maraka.
Gavran je mišljenja da poboljšanje u spoljnotrgovinskoj razmjeni nije zbog domaće ekonomske ekspanzije, već uglavnom zbog povoljne situacije na izvoznim tržištima.
“Naš je izvoz ograničen na relativno mali broj proizvoda, većinom manje dodane vrijednosti i tehnološke složenosti, koji su uglavnom namijenjeni daljoj preradi ili ugradnji u gotove proizvode, koje potom i sami uvozimo, dok se i mnogi finalni proizvodi visokog kvaliteta i vrijednosti koje izvezemo proizvode od uvoznih sirovina i repromaterijala i plasiraju u okviru globalnih brendova i tek minimalni dio njihove vrijednosti ostaje u BiH”, zaključuje on.
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca