PRIVREDA
Do kraja godine novi kupci i nova radna mjesta
GORNJI VAKUF – Kompanija ATT jedna je od BiH kompanija koja je od njemačkih kupaca, na nedavno održanim B2B susretima u Dortmundu u sklopu projekta Inicijativa za spajanje njemačkih kupaca sa dobavijačima iz zemalja zapadnog Balkana, bila među pet najboljih kompanija.
Firma je, kako je za Oslobođenje kazao Adnan Telalović, direktor firme, u sadašnjem obliku osnovana 2011. godine, ali je nastala iz porodičnog biznisa kojim se njegov otac bavi preko 30 godina.
„Sa mašinskim poslovima počelo se još prije 30 godina, u jednoj maloj garaži sa jednom mašinom i dvoje uposlenih. Proizvodili smo metalne dijelove za namještaj, a iz garaže i obrta nastala je firma Telalović d.o.o. osnovana 2001. Proizvodili smo okove, baglame za vrata i točkiće za klizne kapije i ostale strugane dijelove za domaće tržište. U tom periodu domaće tržište je bilo jako nestabilno, te smo shvatili da, ako želimo razvijati firmu, moramo ući u neke nove procese, serijsku proizvodnju i naći stabilno tržište i pouzdane kupce“, kaže o početku rada Telalović.
MANN+HUMMEL BA
On dodaje da je prvi korak prema tom cilju bio ostvarivanje saradnje sa firmom MANN+HUMMEL BA, sa kojom već više od 10 godinau uspješno sarađuju, i firma „Telalović“ je, kako kaže, stekla veliko iskustvo i znanje kroz saradnju s njima.
„Nakon stečenog iskustva u serijskoj proizvodnji, 2010. smo odlučili da se izvozno orijentišemo i da pronađemo kupce na inostranom tržištu. To je bio početak za ATT. Firma je osnovana 2011. sa osnovnom djelatnošću mašinska obrada metala. Naši proizvodi su osovine za vešmašine, čahure za automobilsku industriju, te mnogo drugih stmganih dijelova“, istakao je Telalović, dodajući da ATT trenutno ima 90 zaposlenih.
Uz osnovnu djelatnost mašinske obrade metala, ATT uvodi i neke dodatne djelatnosti.
„Imamo usluge transporta, rentacar agenciju, a tu je i trgovina mašinama i industrijskom opremom, zatim trgovina na veliko i malo industrijskim ležajevima, remenovima, lancima, a ove godine smo osnovali firmu i u Republici Hrvatskoj, gdje ćemo se baviti uslugama iz oblasti turizma“, kazao je Telalović.
Telalović kaže kako je svaki početak težak, a takav je bio i njihov.
„Radili smo u manjim proizvodnim prostorima bez dovoljno kapaciteta i bez dovoljno dobre i stabilne opreme za proizvodnju. Sada aktivno ulažemo u infrastrukturu, proizvodne objekte, kapacitete, proizvodnu i mjernu opremu, te smo upravo ove godine završili sa gradnjom novog proizvodnog objekta od 4.200 kvadratnih metara, a počeli smo i sa gradnjom još jednog objekta veličine 2.200 kvadratnih metara“, kazao je Adnan.
Trenutni proizvodni pogon firme je veličine 4.200 kvadratnih metara, a ukupno raspolažu sa 10.000 kvadratnih metara površine.
ATT uglavnom radi za izvoz i to izvozi 95 posto proizvoda, ali su prisutni i na domaćem tržištu na kojem posluje firma Telalović d.o.o.
„Radimo za tržišta EU, te uglavnom izvozimo u Njemačku, Sloveniju, Italiju, Hrvatsku. Firma ima stalnu tendenciju rasta, tako da se svake godine vrijednost izvoza povećava. Prošle godine smo imali prihode oko 3,6 miliona KM, a ove godine, prema trenutnim pokazateljima i planovima, imamo rast oko 20 posto“, kažeTelalović.
Osvrnuvši se na nedavno održane B2B susrete u Dortmundu i veliku zainteresovanost njemačkih kupaca, Telalović je istakao kako je to velika čast i ogromno priznanje za firmu, što im daje snagu da idu naprijed.
„Mislim da su njemačke kompanije u nama prepoznale ozbiljnog partnera, koji ima sigume, stabilne procese, sa stalnom tendencijom rasta i poboljšanjakompanije. Naše investiranje u proizvodne objekte i ulaganje u najmodemiju opremu ulijeva sigurnost našim kupcima i potencijalnim partnerima“, kazao je Adnan, i dodajući da su u Njemačkoj ostvarili kontakte, a sada slijede pitanja tehičke prirode i struke.
Investirajte u Gornji Vakuf
Ono što je bitno jeste da su, osim poslova za njihovu kompaniju i nove projekte za ATT, pozvali njemačke firme i prezentirali im mogućnosti investiranja u Gornji Vakuf-Uskoplje, gdje lokalna zajednica proteklih godinama ulaže mnogo sredstava na izgradnji poslovne zone sa kompletnom infrastrukturom u kojoj je moguće investirati po jako povoljnim uslovima.
„Imamo pozitivne odgovore od nekih kompanija da su jako zainteresovane za tu ideju, i već razgovaramo o terminima za posjetu našoj općini“, kazao je Telalović.
Kad su u pitanju planovi za ovu godinu, Telalović je istakao da oni uvijek imaju ambiciozne, ali realne i ostvarljive planove.
„Ove godine želimo završiti izgradnju novog proizvodnog objekta, te dodatno proširiti naše kapacitete. Od početka godine usvajamo neke nove proizvode i jako smo zadovoljni tokom odvijanj a tih procesa. Prema našim planovima, do kraja 2016. godine ćemo početi sa proizvodnjom dijelova za nove kupce, te realizacijom tog projekta otvoriti ćemo 20 novih radnih mjesta do kraja godine“, najavio je Telalović.
Kao glavna mana BiH predstavlja se negativan imidž koji ima u svijetu, te smo upitali direktora ATT-a kako se izboriti za mjesto na svjetskom tržištu.
„Osim naše kompanije, postoji mnogo pozitivnih primjera u našoj zemlji. Mislim da imamo u BiH pozitivan trend razvijanja, s tim da bi taj trend mogao i trebao da bude u dosta većem obimu. Ono što nama stvara negativan imidž je politička situacija u zemlji, dosta obimna i neefikasna administracija. Za brz i efikasan rast privrede potrebno je osigurati siguran i stabilan ambijent koji će ubijediti i navesti privrednike da nastavimo sa daljim razvojem, investicijama i novim zapošljavanjima. Bez sigumog i stabilnog ambijenta nema ni stranih ulaganja koja bi otvorila nova radna mjesta i unaprijedila kompletnu privredu i državu. Država treba pronaći mehanizam kako bi smanjila, odnosno dovela procenat doprinosa na plaće na nivo sa dmgim zemljama, i samim tim privukla nova ulaganja i zapošljavanja, te omogućila domaćim kompanijama da budu konkurentne na evropskom tržištu“, dodao je na kraju Telalović.
Izvor: Oslobođenje
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca