Connect with us

FINANSIJE

Nijemci još uvijek čuvaju 12 milijardi maraka

Objavljeno

 


BERLIN – Skoro 28 godina nakon povlačenja iz opticaja valute bivše Istočne Njemačke i 16 godina od uvođenja evra, još uvijek su na dnu neke fijoke, u davno zaključanom sefu, u kutiji zakopanoj u bašti – milijarde njemačkih maraka.

Nostalgija ponekad može biti snažno osjećanje. Ali to nije ono što pokreće onih desetak ljudi koji su ovog jutra bili ispred berlinske ekspoziture njemačke centralne Bundesbanke. Stariji ljudi, mlade majke s dejcom, studenti… Svi oni su stali u red s manje ili više punom kesom – njemačkih maraka.

Na dan 31. decembra 2001. godine, posljednjeg dana prije uvođenja evra, u opticaju je, prema podacima Bundesbanke, bilo 162,3 milijarde njemačkih maraka. Do sada je više od 92 odsto tog novca vraćeno, odnosno zamijenjeno za evro. Ali, prema podacima iz aprila, na zamjenu još čeka 12,6 milijardi maraka.

Bez vremenskog roka

Taj novac nije bezvrijedan. Ukoliko su to novčanice izdate poslije 20. juna 1948, one se i danas mogu, u neograničenom iznosu, zamijeniti za evre u jednoj od 35 filijala Bundesbanke. Pri tom je rok za zamjenu – neograničen. I još nešto: za razliku od većine drugih valuta, zvanični kurs evro-marka i dalje je isti kao i 2001. godine – 1,95583 maraka za evro.

Nema dakle razloga za žurbu – što možeš danas, ostavi za sutra. Elmar, penzioner iz Berlina, prije više od godinu dana pronašao je među stranicama knjige 500 maraka koje je ko zna kada tu ostavio. Konačno je ovih dana otišao da ih zamijeni za evre.

Reklama

U proteklih 12 mjeseci, Bundesbanka zamijenila je 90 miliona maraka. Preostalih 12,6 milijardi maraka vrijedi oko 6,3 milijardi evra. Realno gledano, pošto je više od polovine tog novca u kovanicama, ljudima to vjerovatno nije vrijedno da odu do banke i zamjene za evre.

Zašto Njemačka još uvijek vodi marke u svojim knjigama bilansa? U saopštenju Bundesbanke objašnjavaju da oni time održavaju povjerenje ljudi u njemačku valutu, a kao drugo, marka je i dalje „međunarodna rezervna valuta“, referentna naročito u pojedinim državama istočne Evrope i na Balkanu.

Simbol ekonomskog uspjeha Njemačke

Svaka od zemalja koje danas koristi evro ima različite načine i vremenske rokove za konvertovanje bivše valute. Neke banke više ne primaju kovanice, ali i dalje menjaju papirne novčanice – recimo u Belgiji, Luksemburgu, Slovačkoj i Sloveniji. U Španiji, Portugaliji i Holandiji rok za zamjenu uskoro ističe.

U Francuskoj, Finskoj, Grčkoj, Italiji, Malti i na Kipru – vrijeme je isteklo. Među zemljama evrozone samo Njemačka, Austrija, Irska, Letonija, Litvanija i Estonija nemaju vremenski rok za zamjenu starih valuta.

Za mnoge Nijemce, njemačka marka je više od komada papira odnosno metala. Za mnoge je to još uvijek simbol ekonomskog uspjeha zemlje i zato nije preterano reći da je prelazak na evro za mnoge bio trauma. Ali, vrijeme liječi sve. To su shvatili i oni koji su ovog jutra bili u redu ispred ekspoziture Bundesbanke u Berlinu.

Reklama

 

Izvor: Deutsche Welle

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu