Connect with us

FINANSIJE

Novi tender: Cijena naplatnih kućica u RS sa 3,5 skočila na oko devet miliona KM

Objavljeno

 


Putarina

BANJALUKA – Javno preduzeće Autoputevi RS objavile su novi tender za izgradnju naplatnih kućica na autoputu Banjaluka-Gradiška tj. u mjestima Čatrnja, Nova Topola i Aleksandrovac.

Prema novom tenderu, sada je javno preduzeće spremno da za izgradnju naplatnih kućica izdvoji duplo više, jer je procijenjena vrijednost javne nabavke 7,65 miliona KM bez PDV-a.

Inače, prvi tender čija je vrijednost bila duplo manja i iznosila 3 miliona KM bez PDV-a, je poništen jer su pristigle ponude bile preskupe za ovo preduzeće.

Postupak javne nabavke pokrenut je u februaru ove godine, a do naznačenog roka, na adresu preduzeća ponude su dostavili sledeći ponuđači: Grupa ponuđača: „GEOKOP“ d.o.o., „FERROSTIL-MONT“ d.o.o. Prnjavor, „ITC ZENICA“ d.o.o. „NISKOGRADNJA“ d.o.o. Laktaši, „INTEGRA INŽENjERING“ d.o.o. Banja Luka, Poslovni centar „Integra“, „MG MIND“ d.o.o., Mrkonjić Grad, zatim grupa ponuđača: „Prijedorputevi“ a.d., „Kozaraputevi“ d.o.o., i „DOS ELEKTRO“ d.o.o. Banja Luka.

Preduzeće „Autoputevi Republike Srpske“ saopštilo je da je tender za izgradnju naplatnih kućica u Čatrnji, Novoj Topoli i Aleksandrovcu poništen jer su sve ponude bile znatno više od procijenjene vrijednosti od 3.000.000 KM bez PDV i istaklo da su tvrdnje narodnog poslanika SDS-a Davora Šešić neistinite i krajnje zlonamjerne.

„Postupak javne nabavke pokrenut je u februaru, a pažljivom analizom dostavljenih ponuda utvrđeno je da su sve ponude bile znatno više od procijenjene vrijednosti postupka zbog čega je, a po mišljenju Agencije za javne nabavke BiH, donesena odluka o poništenju tendera“, ističe se u saopštenju.

Reklama

Postupak javne nabavke radova na izgradnji objekata za naplatu putarine na auto-putu Gradiška-Banjaluka, odnosno naplatnih stanica u mjestima Čatrnja, Nova Topola i Aleksandrovac poništen je 16. aprila.

Ipak, na Agenciji za javne nabavke je objavljen dan prije objavljivanja novog tendera, tačnije 29. maja 2018. godine.

„Nakon što su `Autoputevi Republike Srpske` donijeli odluku o poništenju nabavke, sagledana je tržišna vrijednost predmetnih radova i utvrđeno da je prosječna tržišna vrijednost istih radova 7.650.984 KM bez PDV-a, odnosno da je prosječna vrijednost svih dostavljenih ponuda u poništenom postupku javne nabavke 7.650.984 KM bez PDV-a“, pojašnjeno je u saopštenju.

U saopštenju ističu da su „Autoputevi“ krajem 2017. godine, na osnovu monitoringa procesa javnih nabavki koji je uradilo nekoliko nevladnih organizacija, predvođenih „Transparency International“, ocijenjeni kao primjer dobre prakse u sprovođenju javnih nabavki, te stoga najoštrije odbacuju bilo kakve insinuacije i neutemeljene optužbe na račun preduzeća, posebno u ovom segmentu.

„Smatramo krajnje zlonamjernim tvrdnje pojedinih poslanika opozicionih stranaka, koji već godinama obmanjuju javnost i ponavljaju priču o `najskupljem autoputu` u regionu. Ponovićemo još jednom da prosječna cijena kilometra autoputa Gradiška–Banjaluka nije ni blizu najskupljeg kilometra u okruženju, već je, naprotiv, najjeftiniji. To je podatak, koji se vrlo lako i jednostavno može provjeriti, ukoliko je to u interesu onih koji plasiraju takve dezinformacije“, navodi se u saopštenju.

Iz ovog preduzeća navode da je autoput Gradiška–Banjaluka u saobraćaj pušten u novembru 2011. godine na osnovu revidiranog projekta, građevinske dozvole, tehničkog prijema i upotrebne dozvole.

Reklama

„Sistem naplate putarine, koji je trenutno u funkciji na ovom autoputu, a riječ je o otvorenom sistemu, rezultat je studija koje su radile emintentne evropske konsultantske kuće. Kao što je već i rečeno, otvoreni sistem radiće sve do završetka izgradnje auto-puta `9. januar` i njegovog povezivanja sa autoputem Gradiška–Banjaluka, kada se sistem u potpunosti zatvara“, navodi se u saopštenju.

Iz ovog javnog preduzeća podsjećaju da se izgradnjom naplatnih stanica u mjestima Čatrnja, Nova Topola i Aleksandrovac stiču uslovi za zatvaranje sistema naplate putarine na autoputu Gradiška–Banjaluka, kako je i najavljivano ranijih godina.

„Sa izgradnjom se čekalo, ponajprije zbog završetka izgradnje autoputa `9. januar` Banjaluka–Doboj i njegovog povezivanja sa auto-putem Gradiška–Banjaluka, čime bi se kompletan sistem naplate putarine iz otvorenog prešao u zatvoreni, koji karakterišu naplatne rampe na svim prilazima auto-putu“, navodi se u saopštenju.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Davor Šešić rekao je jučer u Banjaluci da tender „Autoputeva Republike Srpske“ za izgradnju naplatnih kućica u Čatrnji, Novoj Topoli i Aleksandrovcu od 3,5 miliona KM, nije propao slučajno, već da je to bilo dogovoreno sa izvođačima radova da bi se postigle više cijene i da bi to preduzeće imalo opravdanje za novi tender od devet miliona KM.

Šešić je naveo da je tender poništen jer su zainteresovane firme tražile mnogo veći iznos od onog koji je ponuđen, kao i da je preduzeće „Autoputevi“ sada spremno da za izgradnju naplatnih kućica izdvoji devet miliona KM.

 

Reklama

Izvor: Akta.ba

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu