TEHNOLOGIJA
10 ključnih tačaka za stvaranje pametnog grada
Previše vizija pametnih gradova su koncentrirane na ‘Big data’ i ‘Internet of things’, iako ima daleko većih temeljnih problema u gradovima. Živimo u vremenu i okruženju koje teži epitetu ‘pametan’, a mnogi svjetski gradovi idu prema prestižnoj i sve važnijoj tituli ‘smart city’. Sam koncept pametnih gradova na dnevnoj bazi postavlja nove izazove pred gradske vlasti, privrednike i stanovnike gradova.
U gradovima se proizvede 80 posto svjetskog bruto nacionalnog proizvoda i potroši dvije trećine ukupne svjetske potrošnje energije. Iz njih u atmosferu ode 70 posto ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova, a milion ljudi dnevno umre od posljedica zagađenja zraka u gradovima. U gradovima živi oko 3,5 milijardi ljudi, tačnije više od 50 posto stanovništva Zemlje. Ipak, činjenica koja definitivno stoji jest da sve više ljudi želi živjeti baš u gradovima, što za gradove predstavlja velike izazove. Ponajprije po pitanju snabdijevanja, tretiranja otpada i otpadnih voda, mobilnosti i zaposlenosti stanovništva, emancipaciji stanovništva u upravljanju gradom i zato su stručnjaci ponudili deset ključnih tačaka uz koje je lakše postaviti temelje pametnih gradova.
1. Identifikujte probleme koje trebate riješiti
„Previše vizija pametnih gradova su koncentrirane na ‘Big data’ i ‘Internet of things’, iako ima daleko većih temeljnih problema u gradovima koji se trebaju riješiti“, smatra istraživač Tom Saunders. Kako tvrdi, najbolji primjer su Jakarta i Peking. Oba grada se bave istraživanjem nadzornih i upravljačkih sistema te gradskih senzornih projekata kako bi riješili problem prometnih gužvi, dok je zapravo tim gradovima potreban poboljšani sistem javnog prevoza.
2. Pronađite vođu
Kako tvrdi Robert Muggah, direktor istraživanja na Igarapé institutu, lideri trebaju doći iz javnog sektora. „Neki od iznimnih pametnih gradova poput Barcelone, Amsterdama ili Malmöa imaju dinamično vodjstvo od strane svojih gradonačelnika i čelnika. Ključno je da oni nisu ostavili evoluciju grada tržištu. U nekim dijelovima Afrike i Azije pametni gradovi su gotovo isključivo temeljeni na privatnom sektoru. Kao rezultat toga, vidimo hi-tech satelitske gradove koji skupljaju prašinu“, upozorava Robert Muggah.
3. Razvijte viziju od koje svako može imati koristi
Olimpijada je dobar primjer u kojem je zajednički cilj uspio okupiti zajednicu, javni i privatni sektor, akademsku zajednicu, volontere i poslovnu zajednicu. „Mnogi pametni gradski projekti ne uspijevaju u komuniciranju svoje vizije i ne znaju zagolicati maštu ljudi te se građani osjećaju kao da smetaju, a ne kao da učestvuju. U svim tim razgovorima usmjerenim prema javnosti nedostaje kulturne dimenzije“, kaže Priya Prakash, osnivačica programa Design for Social Change.
4. Napravite poslovni slučaj
Mreže senzora zahtijevaju skupe infrastrukture, a ne može se sa sigurnošću reći kolike će koristi od njih imati porezni obveznici ili industrija samog grada. Vizija koja dodaje ekonomsku, socijalnu i ekološku vrijednost mogla bi biti ključ za privlačenje ulaganja tehnoloških tvrtki, sveučilišta i ostalih. „Tehnologija je vjerojatno najlakši dio priče koji se da popraviti. Važno je ko plaća, ko predlaže promjene i ko bi sve trebao biti uključeni – oni su sve veći izazovi današnjeg vremena“, tvrdi Stuart Higgins iz Cisca Velika Britanije i Irske.
5. Dijelite podatke i potičite inovacije
„Širenje podataka je najvažnije za poticanje ekosistema za inovacije“, kaže Tomas Holderness, ovlašteni geograf i istraživač. No, javni sektor, sa svojim ukorijenjenim idejama oko zaštite podataka, nije toliko voljan dijeliti podatke. Mara Balestrini, partnerica u Ideas for Change smatra kako gradska vijeća trebaju to shvatiti kao ulaganje, a ne kao rashode.
6. Dizajnirajte odozdo prema gore
„Iz prošlih tehnoloških grešaka koje su razlog zbog kojeg su mnogi veliki projekti osuđeni na propast naučili smo da ako ih se ‘razbije’ u manje projekte sve funkcionira puno bolje i jednostavnije“, kaže Yodit Stanton, osnivač i predsjednik uprave OpenSensor.io. Fujisawa u Japanu je primjer grada dizajniranog iz temelja. „Riječ je o samodostatnom gradu koji ima kuće koje se same čiste i koje stvaraju vlastitu električnu energiju. Čak su i ulice su dizajnirane tako da se smanji potrošnja energije, točnije njihove ulice slijede oblik lista kako bi se prirodno strujanje zraka i smanjilo potrebu za energijom“, kaže Higgins.
7. Imajte dozu opreza
„Mi smo još uvijek u ranim danima istraživanja troškova i koristi koje tehnologija može pružiti društvu i poslovnoj zajednici zbog toga je oprezniji pristup i više nego potreban“, kaže George Roussos, profesor na Birkbeck Collegeu na Sveučilištu u Londonu. On upozorava na komplicirana pitanjima oko privatnosti na koja se treba dodatno obratiti pažnja.
8. Koristite političare kao podršku
Politički lideri su važni za komunikaciju o novim tehnologijama te za ublažavanje zabrinutosti građana o sigurnosti i privatnosti. „Bilo bi sjajno vidjeti kako političari objašnjavaju zašto oni troše novac poreznih obveznika za pametniji grad. Usuđujem se reći da bi čak mogli opravdati zašto troše više na tehnologiju, čak i u vrijeme stalnog smanjenja budžeta te kako će ti potezi pozitivno uticati na zajednicu“, poručuje Stefan Schurig, direktor odjela Klime i energije u World Future Council.
9. Edukujte građane
Adam Dennett, predavač na UCL-u tvrdi kako će pametan grad biti irelevantan za većinu njegovih stanovnika, osim ako oni mogu naučiti kako koristiti njegove nove tehnologije. ˝Vrlo mali broj građana zna kako povući uživo podatke ili postaviti nove mreže senzora za praćenje onečišćenja zraka. Ipak, dok do to ne postane široko dostupno, pametni gradovi snosit će rizik da postanu ‘marketinški alat za veliki posao’, kaže Adam Dennett, predavač na UCL-u.
10. Proširite priču i znanje drugima
Tom Saunders, autor studije Rethinking smart cities from the ground up poziva sve gradove da dijeliti dokaze, znanja i saznanja, tako da niko ne mora početi od nule: „To može biti nešto vrlo jednostavno poput bloganja o iskustvima određenog grada, ali gradovi mogu stvoriti i mreže, dijeliti lekcije drugima. U tome leži ogromna prilika i potencijal za nove projekte koji će se bazirati na promišljanju starih paradigmi urbanizma i tako ‘preskočiti’ stare tehnologije“, kaže Muggah sa Igarapé instituta.
Izvor: Poslovni dnevnik
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca