FINANSIJE
Zaduženost BiH: RS duplo zaduženija na unutrašnjem, a FBiH na vanjskom planu
SARAJEVO – Unutrašnja zaduženost bosanskohercegovačkog entiteta RS na kraju 2017. godine iznosila je dvije milijarde i 349 miliona KM dok je zaduženost entiteta FBiH bila milijardu i 148 miliona KM.
Na drugoj strani podaci iz Informacije o stanju javne zaduženosti BiH pokazuju da je FBiH zaduženija od RS-a kada je riječ o vanjskom dugu.
Komisija za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak će razmatrat Informaciju o stanju javne zaduženosti BiH koju je državnom organu zakonodavne vlasti dostavilo Ministarstvo finansija i trezora BiH.
Vanjski dug BiH na dan 31. decembar 2017. godine iznosio je sedam milijardi i 851 milion KM, a on obuhvata vanjski državni dug u iznosu od 7 milijardi i 718 miliona KM koji je alociran na Federaciju BiH, Republiku Srpsku, Brčko distrikt BiH i institucije BiH te vanjski dug entiteta i Brčko distrikta BiH u iznosu od 133,21 milion KM.
Najveće učešće u vanjskom državnom dugu ima Federacija BiH (četiri milijarde i 704 miliona KM), a slijedi je Republika Srpska s dvije milijarde i 903 miliona KM, zatim institucije BiH s 74,23 miliona KM i na kraju Brčko distrikt BiH s 36,72 miliona KM.
Ministarstvo finansija BiH navodi da je u 2017. godini angažovano 516,60 miliona KM odobrenih kreditnih sredstava. Od ukupnog iznosa povučenih sredstava 41,97 posto se odnosi na EIB, 18,08 posto na KFW, na WBIDA kredite 11,74 posto, OPEC 9,76 posto dok ostali kreditori učestvuju s 18,45 posto (EBRD, CEB, WBIBRD, Vlada Japana, KWT, SFD i IFAD).
“Učešće starog duga u stanju vanjske zaduženosti sa 31. decembrom 2017. godine od 14,64 posto iskazuje tendeciju smanjenje, s obzirom na to da je učešće ovog duga u 2016. godini iznosilo 16,15 posto, a 2015. godine 17,89 posto. Stari dug čine naslijeđeni komercijalni dugovi prema Pariškom klubu kreditora, Londonskom klubu kreditora, te zajmovima IBRD-a”, piše u Informaciji o stanju javne zaduženosti BiH.
Državna vlast ističe da u okviru “novog duga” najveću procentualnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim finansijskim institucijama (Svjetska banka-IDA i IBRD, EIB, MMF, EBRD i Evropska komisija). Ukoliko se posmatra podjela kreditora na multilateralne i bilateralne, u 2017. godini učešće multilateralnih kreditora je iznosilo 77,94 posto dok se na bilateralne odnosi 22,06 posto vanjskog duga BiH.
“U ukupnom stanju vanjske zaduženosti po osnovu novih kredita 60,67 posto odnosi se na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, 14,98 posto na kredite namijenjena javnom sektoru, dok se 24,35 posto odnosi na kredite namijenjena privrede. Od ukupno povučenih sredstava u 2017. godini 92,66 posto se odnosi na infrastrukturne projekte, 5,72 posto na javni sektor, dok se 1,62 posto odnosi na projekte usmjeren na privredne djelatnosti”, navodi Ministarstvo finansija i trezora BiH.
Prema podacima kojim raspolaže Ministarstvo finansija i trezora BiH unutrašnja zaduženost BiH na dan 31. decembar 2017. godine iznosi 3 milijarde i 501 milion KM. U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti na kraju prošle godine, Federacija BiH učestvuje sa 32,80 posto, Republika Srpska 67,10 posto i Brčko distrikt BiH sa 0,10 posto.
Opšte obaveze FBiH iznosile su 12,09 miliona KM, a odnose na na neisplaćene naknade dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane u iznosu od 7,25 miliona KM i neisplaćene plaće i naknade zaposlenima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i Vojske FBiH u iznosu od 4,84 miliona KM.
Krajem 2017. godine opšte obaveze RS iznosile su 149,88 miliona KM, a čine ih obaveze prema dobavljačima (66,66 miliona KM), obaveze po izvršenim sudskim odlukama (20,18 miliona KM), obaveze za izgradnju nadgrobnih spomenika (3,04 miliona KM), obaveze nastale po osnovama Zakoan o početnom bilansu stanja u postupku privatizacije društvenog kapitala u preduzećima (400 miliona KM) i ostale obaveze koje se pojave u postupku verifikacije (20,00 miliona KM).
Vlada FBiH je tokom 2017. godine donijela jednu odluku o zaduženju FBiH putem emisije obveznica, u nominalnom iznosu od 30 miliona KM s rokom dospijeća pet godina i kamatnom stopom od 1,20 posto. Stanje duga po ovom osnovu iznosi 530 milion KM.
Vlada RS je u toku 2017. godine emitovala osam emisija dugoročnih obveznica u svrhu finansiranja budžetskih izdataka u nominalnom iznosu 220 miliona KM s rokom dospijeća od tri do 10 godina i kamatnom stopom od 2,76 do 4,50 posto. Stanje duga po osnovu emitovanih dugoročnih obveznica na dan 31. decembra 2017. godine iznosio je 852,77 miliona KM.
Što se tiče trezorskih zapisa, Vlada FBiH prošle godina donijela je 11 odluka o zaduženju FBiH putem emisije trezorskih zapisa u nominalnom iznosu od 260 miliona KM, s rokom dospijeća od tri do 12 mjeseci uz kamatnu stopu 0,0098 do 0,27 posto.
“Sredstva prikupljena emisijom trezorskih zapisa koriste se prioritetno za izvršenje dijela obaveza po osnovu unutrašnjeg duga utvrđenog Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjih obaveza FBiH i Zakonom o izmirenju obaveza po osnovu stare devizne štednje u FBiH. Stanje duga na dan 31. decembar 2017. godine po ovom osnovu iznosi 100 miliona KM”, piše u informaciji.
U Republici Srpskoj, u cilju razvoja finansijskog tržišta, kao i potrebe za prevazilaženjem kratkoročne neusklađenosti između prihoda i rashoda u budžetu RS, Narodna skupština RS usvojila je odluku o kratkoročnom zaduživanju manjeg bh. entiteta emisijom trezorskih zapisa. Ministarstvo finansija RS je u 2017. godini donijelo devet rješenja o emisiji trezorskih zapisa RS-a u ukupnom iznosu od 143,88 miliona KM s rokom dospijeća od 6 do 12 mjeseci uz kamatnu stopu od 0,30 do 1,01 posto. Stanje duga RS-a po ovom osnovu krajem 2017. godine iznosio je 82 miliona KM.
“U toku 2017. godine Vlada RS se kod domaćih banaka zadužila u iznosu od 115,90 miliona KM. Kreditno zaduženje Vlade RS kod banaka u BiH na dan 31. decembar 2017. godine iznosi 182,66 miliona KM, od čega se na direktne obaveze po kreditima odnosi 130,17 miliona KM, a iznosi od 52,49 miliona KM na preuzete obaveze PIO RS, koji je 1. januara 2016. godine ušao u trezorski sistem poslovanja”, navodi Ministarstvo finansija BiH.
Kreditno zaduženje Brčko distrikta BiH po komercijalnom kreditu kod Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka na kraju 2017. godine iznosio je 3,56 miliona KM, a odnosi se na Ugovor o projektovanju i izgradnji sistema za prečišćavanje vode rijeke Savez u vodu za piće. Rok otplate kredita je 15 godina, uz kamatnu stopu 6m EURIBOR i kamatnu maržu id 2,6 posto godišnje.
Na kraju 2017. godine stanje unutrašnjeg duga FBiH iznosilo je 1 milijardu i 148 miliona KM, RS-a dvije milijarde i 349 miliona KM, a Brčko distrikta BiH 3,56 miliona KM.
Izvor: Klix.ba
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca