PRIVREDA
Ugalj kao izvor energije ima budućnost
BIH – Ugalj kao izvor energije ima budućnost. Svaka zemlja na svoj način treba da odluči šta je za nju odgovarajuća energetska politika. U nekim slučajevima smisla imaju obnovljivi izvori ili gas, a u nekim ugalj. Ovo su Feni kazali neki od visokih zvaničnika kompanije Genelar Electric (GE) Global tokom posjete modernim postrojenjima u Njemačkoj.
Drugim riječima, kažu, postrojenja na fosilna goriva će i dalje imati važnu ulogu u osiguranju široke energetske raznovrsnosti, jer ona omogućavaju neophodnu ravnotežu zbog jaza koji nastaje između zahtjeva za električnom energijom s jedne strane i fluktuirajućeg nivoa energije dobijene iz obnovljivih izvora energije s druge strane.
A kada je u pitanju briga za okolinu, današnja tehnologija može da riješi problem zagađenja u velikoj mjeri.
Kompanija GE Global organizovala je studijsku posjetu grupe novinara iz zemalja jugoistočne Evrope najučinkovitijoj termoelektrani na bituminozni ugalj u Njemačkoj, u gradu Karlsruheu, tačnije Bloku RDK 8 kompanije Energie Baden Wuerttemberg AG (AnBW). Radi se o jednoj od najvećih energetskih kompanija ne samo u Njemačkoj nego i u Evropi s godišnjim prihodom u 2015. godini većim od 21 milijarde eura, s 5,5 miliona potrošača i oko 20.000 zaposlenih.
Kako je u svojoj prezentaciji naveo član Odbora Direktora EnBW-a Georg Stamatelopoulos, moderni Blok RDK 8, kapaciteta 912 MW, u komercijalnoj je funkciji od 2014. na lokalitetu gdje se već nalaze dvije jedinice, jedna na plin i jedna na ugalj. Korištenjem najmodernije tehnologije efikasnost korištenja goriva dostigla je 47 posto, a zajedno s korištenjem toplotne energije dostiže 60 posto. Također, kompanija proda građevinskim kompanijama i 95 posto pepela koji nastaje sagorijevanjem uglja, a primjenom najmodernije tehnologije, emisija gasova je smanjena na minimum.
Ugalj koji se koristi u ovom postrojenju 98 posto je uvozni i doprema se iz Južne Afrike, Kolumbije. Poljske, Sjedinjenih Država i drugih zemalja. U pristanište na Rajni, neposredno uz kompleks postrojenja, godišnje se istovari oko 1.000 brodova, odnosno u prosjeku tri dnevno, koji ugalj dopremaju Rajnom iz holandskih luka. maksimalni kapacitet po jednom brodu je 5.000 tona.
Stamatelopoulos kaže da je operativno iskustvo s Blokom RDK 8 do sada bilo veoma pozitivno, ali da se suočavaju s poteškoćama na njemačkom tržištu električne energije i bore se da ostvare pozitivne ekonomske rezultate. Kako je naveo, proizvodna cijena električne energije u Njemačkoj je 27 eura po MW/h, a 2008. godine, kad je krenula izgradnja bloka, bila je 40 eura, a očekivala se cijena i do 50 eura. Ipak računaju na porast cijena električne energije od 2020.
Ekspert kompanije GE, Amerikanac porijeklom iz BiH Amer Mujezinović ukazao je u prezentaciji da dvije milijarde ljudi nema pristup dovoljnoj količini električne energije ili nema pristup pouzdanoj opskrbi električnom energijom koja je potrebna za podršku društvenog i ekonomskog razvoja, a više od milijardu ljudi nema nikakav pristup električnoj energiji. Da bi se svi opskrbili električnom energijom, potrebna je uravnotežena i pouzdana kombinacija izvora energije. Zemlje stavljaju sve veći naglasak na ostvarivanje prave kombinacije izvora goriva za zadovoljavanje ciljeva potražnje i emisije. U većini država, kombinacija koja uključuje proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije te iz gasa i uglja zadovoljit će međusobno suprotstavljene ciljeve za pouzdanom, dostupnom energijom.
Trenutno se 40 posto svjetske električne energije dobiva iz uglja, a Mujezinović kaže da u GE Globalu predviđaju da će se taj iznos samo blago smanjiti na 30 posto tokom iduće decenije. S gotovo 900 milijardi tona rezervi, ugalj ostaje samodovoljno i dostupno sredstvo za proizvodnju električne energije i pružanja sigurnosti opskrbe električnom energijom.
„Široki portfolio GE sustava za kontrolu kvalitete vazduha može pomoći u daljnjem smanjenju atmosferskih emisija da bi zadovoljili ili nadmašili najstrože svjetske propise. Manje emisije znače čistiji vazduh za lokalne zajednice i manji utjecaj na okoliš. S 80 godina iskustva i najširim rasponom sistema za kontrolu kvalitete vazduha (AQCS) za električnu energiju iz uglja, naša tehnologija može se pobrinuti za sve izvore emisija nestakleničkih plinova kao što su NOx, SOx i čestične tvari iz bilo koje elektrane na ugalj“, zaključio je Mujezinović.
Izvor: Fena
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca