Connect with us

PRIVREDA

Brojke pokazuju napredak BiH, ali percepcija građana je loša

Objavljeno

 


Bosna i Hercegovina ostvarila je značajan napredak od 2010. godine kada je sebi postavila ambiciozne ciljeve u smislu ekonomskog napretka i procesa približavanja Evropskoj uniji, kazao je danas novinarima u Briselu generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović.

Vijeće je danas predstavilo rezultate provedbe strategije rasta regiona jugoistočna Evropa 2020 (JIE 2020), a sutra, 6. jula, Vijeće će objaviti rezultate četvrtog istraživanja mišljenja javnosti i privrednika Balkanski barometar 2018. godine, javlja izvještač Fene iz Brisela.

Barometar pokazuje, kazao je Svilanović, koliko se percepcija ljudi razlikuje od brojki koje uopće nisu loše budući da se BiH nalazi u okviru regionalnog prosjeka iako su lideri u regionu po broju zaposlenih i rastu društvenog bruto proizvoda (BDP) Crna Gora i Republika Srbija.

– Crna Gora ima veći rast BDP-a u odnosu na prosjek u Evropskoj uniji i značajno je veći nego su Bugarska i Rumunija imale u trenutku priključenja EU, što pokazuje koliko je sada cijeli proces približavanja kompliciraniji, odnosno koliko EU nije odlučna da povuče neke korake – pojasnio je Svilanović.

Jedan o ciljeva Strategije 2020 bio je milion novih radnih mjesta od 2010. do 2020. godine, ali bez Hrvatske koja je u međuvremenu postala članica EU strategija je predviđala 800.000 radnih mjesta, a do sada ih je 630.000, što je više od očekivanog iako nije ravnomjerno raspoređeno jer se 400.000 novih radnih mjesta odnosi na Srbiju.

Ocijenio je da se, kada je u pitanju BiH, treba raditi više na broju zaposlenih što možda objašnjava lošu percepciju građana o stanju u zemlji, ali BiH ima bolje projekcije kada je u pitanju korištenje obnovljivih izvora energije jer ima vode, no nedostaje i politički dogovor jer postoje ljudi, potencijali i resursi.

Reklama

– Možda je u pitanju i činjenica da je ovo izborna godina jer percepcija građana i privrednika nije bila ovakva prošle godine – podsjetio je.

Osvrnuo se i na odlazak ljudi s Balkana uopće, kazavši da Bugarska i Srbija imaju jednak broj odlazaka ljekara ne samo zbog njihove plate nego i činjenice da u drugim zemljama mogu pružiti bolju uslugu, raditi u boljim bolnicama i imati mogućnost edukacije.

Svilanović kaže da je zabilježen napredak regiona kada su u pitanju strane investicije, iznoseći podatak da je region ukupno imao pet milijardi eura stranih investicija, ali 50 posto njih bilo je u Srbiji.

– Imali smo veliki disbalans između ovog regiona i EU i projekcija iz 2010. godine koju su dogovorili ministri ekonomija je prevaziđena te su podaci bolji nego se mislilo da će biti 2020. godine – naglasio je generalni sekretar RCC-a, dodajući da je dobar proces obrazovanja i broja ljudi koji završavaju visoke škole.

Sporije ide, podvukao je, rast razmjene između zemalja regije, ali u ovoj godini zabilježen je rast razmjene unutar regiona za 13 posto, ali udio unutarnje ekonomije pada ili je u stagnaciji jer su zemlje počele trgovati mnogo sa zemljama Evropske unije.

Osvrnuo se i na historijski dogovor između Makedonije i Grčke u vezi sa imenom Makedonija, kazavši da je to inspiracija i drugima da se dogovore poput dogovora između Beograda i Prištine i funkcioniranje unutar BiH jer su to ključne političke teme, sve ostalo je pitanje ekonomije.

Reklama

Strategija i barometar su sastavni dio mehanizma kojeg ta organizacija koristi za praćenje razvoja i rasta regiona i zajedno daju odličan presjek situacije, pri čemu rezultati provedbe strategije JIE 2020 pokazuju rezultate sveobuhvatnih reformi koje ekonomije pojedinačno provode, dok Balkanski barometar pruža uvid u mišljenja građana i privrednika o tim reformama i njihovim rezultatima.

Na današnjem 5. godišnjem sastanku Upravnog odbora strategije jugoistočna Evropa 2020 očekuje se da će Odbor usvojiti Godišnji izvještaj o provođenju strategije JIE 2020, kojeg je pripremilo Vijeće.

 

Izvor: Fena

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu