FINANSIJE

Policajci zaduženi u francima traže od države reakciju

SRBIJA – Policijski sindikat Srbije apelovao je na Narodnu banku i državne organe da preduzmu korake kako bi se ublažila agonija građana zaduženih u švajcarskim francima. Tom sindikatu javio se veliki broj pripadnika MUP Srbije koji imaju ogromne probleme u otplati stambenih kredita.

Objavljeno

19. jul 2016.

privrednik

Uprkos tvrdnjama da među zaduženima u švajcarskim francima ima onih koji su uzimali i po dva kredita, i to za automobile, činjenica je da se većina ipak zaduživala da bi obezbjedila krov nad glavom za svoje porodice.

– Kako očekivati da policija štiti bezbjednost građana Srbije, dok im sa druge strane nad glavom stalno visi mogućnost da ostanu bez imovine i da se sa dijecom nađu na ulici. Policajci rade u prosjeku za platu od oko 400 evra sa svim dodacima, koliko kod nekih iznose mjesečne rate za kredit u švajcarcima – ukazuje policijski sindikat Srbije.

U saopštenju za medije navode da je njihov kolega M. J. uzeo stambeni kredit 2009. godine i da mu danas, sedam godina kasnije, rata iznosi 310 evra i da duguje 10.000 evra više nego što je bio iznos kredita. Sličan je slučaj i policajca S. I. koji od 2007. godine isplaćuje kredit u švajcarcima i nakon devet godina sada duguje 8.000 evra više nego kad je uzeo kredit, uz ratu koja je duplo veća.

– Policajac D. M. je branio Srbiju u ratu na Kosmetu i pošto država nije žejlela ili mogla da se pobrine za veterane, morao je da uzme kredit i to po prijedlogu bankara u švajcarskim francima. On je život sačuvao od NATO bombi, ali je pitanje da li će preživjeti banku. Za deset godina otplate kredita i dalje duguje više nego što je podigao, a rata mu je skočila dva i po puta – ukazuje Policijski sindikat Srbije.

Veljko Mijailović, predsjednik tog sindikata, pita kako država očekuje od ovih policajaca da kvalitetno rade svoj posao i čuvaju bezbjednost građana.

Reklama

– Oni su stalno pod uzbunom zbog opasnosti od terorizma u Evropi, a sa druge strane kao da nikoga nije briga kako će da prehrane dijecu i obezbjede im krov nad glavom – rekao je Mijailović.

Čelična guvernerka
Guvernerka Jorgovanka Tabaković izjavila je krajem juna da među zaduženima u švajcarskim francima „nisu svi jednaki, niti socijalni slučajevi“. Ona je izjavila da ne želi da iko preporučuje banci i državi da zavlači ruku u džep svih građana, kako bi se rješili problemi pojedinaca.
Tabaković je na RTS-u precizirala da ima 20.400 kreditnih partija, a 16.569 građana, što znači da je 3.831 građanin zadužen sa dva kredita u švajcarskim francima.

Izvor: Vesti online

Slične teme:

Sledeći

Više od 185.000 ljudi na privatnoj penziji

Ne propustite

Sad je jasno – zaboljeće i banke i to jako

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati