PRIVREDA
U stečaju mjesečno završi 12 preduzeća
BANJA LUKA – Stečajni postupak, koji zbog kasnog otvaranja po nepisanom pravilu znači i kraj poslovanja i donosi velike gubitke povjeriocima, pokrenut je u prvom polugodištu u 70 preduzeća u Srpskoj.
U Poreskoj upravi RS, koja je u većini slučajeva najveći povjerilac, kazali su da je u prvom polugodištu ove godine porastao broj otvorenih stečajnih postupaka u kojima se pojavljuju kao povjerilac. U istom periodu prošle godine pokrenut je stečaj u 65 preduzeća od kojih je Poreska uprava imala potraživanja.
Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković kaže da pokretanjem stečaja u preduzećima dolazi do štete za veliki broj povjerilaca i da je zbog toga i njihovo poslovanje otežano i dovedeno u pitanje. S druge strane, stečajni postupci su korisni, jer se tržište čisti od loših preduzeća, koja uzrokuju probleme i zdravim firmama koje s njima posluju.
„Stečajnih postupaka bi trebalo mnogo više jer je mnogo firmi dovedeno do faze u kojoj bi trebalo da bude otvoren stečaj, ali se to iz nekog razloga ne dešava. Ta preduzeća postoje samo na papiru jer niko nije podnio zahtjev za pokretanje stečajnog postupka. Ona samo formalno postoje, ali godinama ne rade“, naveo je Duduković.
On smatra da će biti još više otvorenih stečajnih postupaka jer se iz sudskih registara moraju izbrisati sva preduzeća koja već duže vrijeme ne rade.
„Mi u principu nemamo tačan podatak o našoj privredi, odnosno o firmama koje su zaista aktivne i rade, kao ni o tome koja preduzeća treba da idu u stečaj i koja ne mogu izmirivati sve obaveze. Zbog toga očekujem da će stečajeva u Srpskoj biti sve više“, naveo je Duduković.
Stečajni upravnik Vlado Simović kaže da je Poreska uprava RS glavni krivac za sve veći broj pokrenutih stečajeva, ali i za nizak nivo naplate potraživanja u stečajnom postupku.
„Poreski inspektori slabo kontrolišu poreske obveznike. Izmirenje obaveza preduzeća trebalo bi redovnije kontrolisati i ne treba dozvoliti da dugovanja dostignu nekoliko miliona pa da se tek onda pokreće stečaj. Oni čekaju da preduzeće napravi ogromna dugovanja i stečaj pokreću tek kada firme propadnu i kada se najveći iznos obaveza ne može naplatiti“, naveo je Simović, koji je ove godine dobio da vodi stečajne postupke u drvnoj industriji „Sjemeć“ iz Rogatice i ski-centru „Igrište“ iz Vlasenice.
Simović kaže da podaci pokazuju da preduzeća budu u blokadi najmanje godinu i da se tek nakon toga pokreću stečajevi.
„Bilo je slučajeva da preduzeća budu u blokadi po četiri-pet godina, a da niko ne reaguje već se samo čeka da neko pokrene zahtjev za pokretanje stečaja. Praksa Poreske uprave je da na osnovu dugovanja za poreze i doprinose upisuje hipoteku na imovinu preduzeća. Zbog toga se prvo namiruju dugovanja prema njima, pa tek onda ostali povjerioci“, naveo je Simović.
U izvještaju o radu Poreske uprave za 2015. godinu navedeno je da je od 2002. do kraja prošle godine pokrenuto čak 1.409 stečajeva. Do kraja 2015. godine stečajni postupak je okončan u 1.143 preduzeća, u 28 slučajeva je obustavljen, a u 238 firmi je bio u toku. Prema podacima Poreske uprave, trenutno se u RS vodi 241 stečajni postupak.
Novi Zakon o stečaju
Novi Zakon o stečaju usvojen je u februaru, a njime je definisano finansijsko-operativno restrukturisanje preduzeća. U tom postupku pokušaće se prevazići poteškoće u finansijskom poslovanju određenog poreskog dužnika.
Cilj novog zakona je i da bude omogućeno blagovremeno pokretanje stečajnog postupka. Zakonom su smanjeni troškovi stečajnog postupka, a predviđen je veći stepen kontrole rada stečajnih upravnika.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca