FINANSIJE

Grčka može da izdrži bez otpisa duga do 2018

GRČKA – Grčka može da izdrži do 2018. godine, kada je predviđeno da se uradi otpis duga toj zemlji, smatra Slaviša Tasić, profesor na Univerzitetu Meri u Severnoj Dakoti, u Sjedinjenim Američkim Državama.

Objavljeno

25. jul 2016.

privrednik

„Ovaj otpis bi dobrodošao, ali nije trenutno hitan ni ključan. Ako sve bude po planu i ako nešto nepredviđeno ne iskrsne, Grčka može izdržati do 2018. godine. I samo obećanje otpisa je važno, jer smiruje privatne kreditore, to malo što ih je ostalo“, kaže Tasić u intervjuu za novi broj Magazina Biznis.

Kako podsjeća, Grci traže da se uradi otpis dijela duga koji jeste bio načelno obećan, a u tim zahtjevima Atinu podržava MMF, ali i SAD, „a protivi se, ili odugovlači, naravno, Njemačka i Šojble“.

„Sada je dogovoreno da se otpis uradi 2018. ako sve teče po planu i Grčka i dalje postupa po programu“, dodaje on.

Prema rečima Tasića, najvažnije od svega je da grčka ekonomija konačno počne da raste, jer je još uvijek u recesiji, i ove godine opet ima pad BDP-a.

„To je već sedam godina pada, i onda je jako teško vraćati dug“, ističe on.
Na pitanje da li Grke čeka ponovo „vruće ljeto“ budući da povjerioci opet traže stezanje kaiša od Atine, napominje da nisu u pitanju nikakvi novi uslovi.

Reklama

„Mjere su samo dio programa ugovorenog prošle godine kada je odlučeno da se odobri 84 milijarde evra paketa pomoći. Sada je odobrena nova rata od 7,5 milijardi evra iz tog paketa i zbog toga je bilo revizije i nadgledanja kako se reforme sprovode“, objašnjava Tasić.

Napominje da je Evropska centralna banka ponovo počela da prihvata grčke obveznice kao kolateral za kredite, koje od početka 2015. nije prihvatala, što je otežalo pozajmljivanje grčkim bankama od ECB, jer su bez kolaterala morale da uzimaju skuplje „emergency“ zajmove.

„Sada je situacija sa ECB, poslije godinu i po dana, ponovo normalizovana. Grčka, kada je riječ o kreditima Centralne banke, ima isti tretman kao i bilo koja druga zemlja evrozone. Jedina razlika je što se grčke obveznice još ne koriste za program kvantitativnih olakšica“.

Na pitanje da li Bregzit može da izazove odlaganje grčkog programa, Tasić ocjenjuje da se Bregzit pokazao kao ekonomski ne toliko bitan događaj kao što se mislilo.

„Na primjer, berze su se, nakon inicijalnog pada, skroz oporavile, čak i Londonska. Mnogo veći problem može biti Italija, jer su njene banke u ozbiljnom problemu. Italijanska država je već visokozadužena da bi mogla da ih spasava, a Italija je velika evropska privreda i ako se bankarska kriza rasplamsa to može imati efekte na sve“, zaključio je Tasić u intervjuu za Magazin Biznis.

Izvor: Kamatica.com

Reklama

Slične teme:GRČKA

Sledeći

BiH dobila spor protiv RS-a

Ne propustite

BH erlajnz dužan 250.000 maraka Aerodromima RS

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati