Connect with us

PRIVREDA

Porastao uvoz korištenih tekstilnih proizvoda: Milioni u polovnoj robi

Objavljeno

 


Polovna roba

BANJALUKA, SARAJEVO – Tokom prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno skoro 450.000 kilograma više korištene odjeće i drugih korištenih tekstilnih proizvoda nego u istom periodu prethodne godine. Stručnjaci smatraju da je razlog slaba platežna moć građana.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da je u tom periodu uvezeno 2.450.648 kilograma ove robe, u vrijednosti od 4.013.663 KM.

Istovremeno, prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS, u ovoj godini odjavljeno je 38 radnji s ovom djelatnošću, dok je otvoreno 26 takvih radnji.

“Prema podacima registra preduzetnika, broj aktivnih radnji koje se bave prodajom polovne robe je 212”, kažu u APIF-u RS.

Goran Radivojac, ekonomski analitičar, kaže da u zavisnosti od konkurencije i tržišta vlasnici radnji polovne robe zatvaraju trgovine.

Reklama

Neki, pak, pored već postojećih, otvaraju i nove objekte.

“Uglavnom su to samostalni preduzetnici, te ko od njih uspije nabaviti robu boljeg kvaliteta, tako i opstaje. Obično, tu nema velike zarade, pa ljudi brzo i odustaju, jer se radi o robi s niskom cijenom. Mahom su to nezaposleni ljudi, koji u konekciji s inostranstvom pronalaze način za samostalno zaposlenje”, rekao je Radivojac i istakao da veći uvoz polovne odjeće pokazuje pad kupovne moći stanovništva.

“Imamo i polovnu tehničku robu i namještaj, koji nam stižu i koji su još upotrebljivi za naše stanovništvo. Polovne stvari ovdje vrlo lako pronalaze kupce”, kaže Radivojac.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora, kaže da ovako velike količine uvezene polovne robe pokazuju kakva je platežna moć građana BiH.

“Ljudi idu po odjeću u second handove jer je jeftinija, a može se naći i markirana odjeća”, rekla je Marićeva i istakla da porodice, pogotovo s više djece, mnogo jeftinije mogu da prođu ako kupuju takvu garderobu.

Veliki broj trgovina, kako podsjeća, ovakvu robu prodaje na kilogram, pa se za desetak KM može kupiti mnogo garderobe.

Reklama

“Ljudi sve više kupuju i obuću u trgovinama polovnom robom”, dodaje ona.

Aleksandra – Caca Stjepanović, vlasnica trgovine polovnom gardarobom “Fides” u Bratuncu, kaže da imaju solidan broj kupaca.

“Ljudi se sve više odlučuju za polovnu robu jer je dosta kvalitetnija od nove. Kupuju siromašni, ali i oni sa dubljim džepom”, kaže ona.

Jedan Banjalučanin nam je rekao da sve više njegovih poznanika kupuje polovnu odjeću za sebe i porodicu jer je isplativije.

“Može se naći kvalitetna i markirana roba u ovim trgovinama. Za djecu sam našao trenerke i dukseve po izuzetno niskim cijenama. Djeca često u igri pocijepaju svoje stvari, tako da mi kupovina u second handovima stvara dobru uštedu u kućnom budžetu”, rekao je on.

Second hand segment, inače, sve ozbiljniji je igrač i u svjetskim okvirima. Analitičari Berenberga, prema nedavno objavljenim podacima, smatraju da globalno tržište polovne odjeće trenutno vrijedi 25 milijardi dolara, a idućih godina rašće do deset odsto godišnje. To je više nego dvostruko od projektovanog rasta prodaje luksuzne robe. Prema ocjeni analitičara, kompanije koje stoje iza luksuznih modnih brendova shvatile su da više ne mogu ignorisati tržište polovne robe. Džuli Vejnrajt, osnivač i izvršni direktor američkog “RealReala”, kompanije koja je u sedam godina postojanja narasla na 600 zaposlenih, otkrila je da je u pregovorima o potencijalnom partnerstvu s francuskim divom luksuzne robe, kompanijom LVMH (Louis Vuitton Moët Hennessy), ali i “Guccijevim” vlasnikom, firmom “Kering”.

Reklama

Zbog takvog zanimanja za kupovinu polovne odjeće “RealReal” planira za dvije godine uvrstiti svoje dionice na berzi. Do tog vremena prodaja bi trebalo da se udvostruči na čak milijardu dolara.

 

Izvor: Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu