Connect with us

BIZNIS

Zvaničnici BiH će samo na luksuzna vozila potrošiti više od 10 miliona KM!

Objavljeno

 


Automobili

Kad bismo uzeli u obzir i kapitalnu nabavku MOBiH (u koju ne spadaju samo luksuzna i terenska vozila, već i autobusi, cisterne i dr.), došli bismo do pomalo nevjerovatne brojke od oko 32 miliona maraka u 2018. samo za četverotočkaše.

Institucije BiH u proteklom periodu nastavile su sa intenzivnom potrošnjom budžetskog novca za kupovinu novih luksuznih vozila i limuzina prije opštih izbora 7. oktobra.

Prema podacima do kojih je došao Inforadar, pred izbore vozila, između ostalih institucija, nabavljaju Investiciono-razvojna banka RS, Ustavni sud RS, Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica, kao i Ministarstvo odbrane BiH. Za automobile će biti utrošeni milionski iznosi.

Investiciono-razvojna banka RS 10. septembra ove godine sklopila je ugovor sa preduzećem Autokomerciz Banjaluke za nabavku vozila od oko 70.000 KM. Ustavni sud RS sklopio je ugovor sa Autoradom iz Pelagićeva za nabavku vozila koje će koštati više od 70.000 KM, dok je Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica početkom mjeseca sklopilo ugovor sa firmom Porsche BH za nabavku dva vozila od oko 80.000 KM.

Najviše novca – za kompletnu obnovu voznog parka, što podrazumijeva i kupovinu novih autobusa, sanitetskih vozila, kamiona, cisterni, hladnjača i dr., potrošiće Ministarstvo odbrane za potrebe Oružanih snaga BiH u 2018. godini, čak oko 21,2 miliona KM, a sve prema višegodišnjem projektu Osiguranje i unapređenje operativnosti motornih vozila OS BiH.

Međutim, u okviru ove nabavke postavlja se pitanje neophodnosti kupovine 26 skupocjenih terenaca, koji će koštati čak 1,56 miliona KM!

Reklama

Vlasti i javne kompanije u Bosni i Hercegovini već su u prvih šest mjeseci ove godine potrošile gotovo devet miliona KM za kupovinu vozila, o čemu su ranije mediji izvještavali, a procjene su do će do kraja godine cifra premašiti 10 miliona KM. Kad bismo, pak, uzeli u obzir i ovu kapitalnu nabavku MOBiH (u koju ne spadaju samo luksuzna i terenska vozila, već i autobusi, cisterne i dr.), došli bismo do pomalo nevjerovatne brojke od oko 32 miliona maraka u 2018. samo za četverotočkaše!

Opšte poznata je činjenica, što su utvrdili i revizori, da se u većini slučajeva automobili nabavljaju kod određenih nabavljača, što upućuje na klijentelizam i korupciju. Takođe, na 70 posto svih završenih tendera prijavila se samo po jedna firma.

Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo BiH i Koalicije “Da javne nabavke u BiH postanu javne”, kaže da je primijetan povećan utrošak sredstava kroz javne nabavke u izbornoj godini.

“Po našem uzorku, za 50 odsto je uvećan iznos nabavki u ovoj u odnosu na prošlu godinu. Uzimajući u obzir načelo najbolje vrijednosti za novac, niko nema konkretne odgovore na pitanja zašto se nešto nabavlja, i zašto se baš to nabavlja. Uz određene izuzetke, mislim da smo šampioni po broju vozila u odnosu na broj državnih službenika”, kaže Miraščija, dodavši da nabavke vozila ukazuju na naštimane tehničke specifikacije određenih konkretnih vozila i konkretnih prodavača.

“Tako parlamentarci u BiH preferiraju VW passat vozila. Skorija nabavka vozila od strane Opštine Centar Sarajevo podrazumijevala je Škoda vozila što smo najavili i prije dostavljanja ponuda”, kazao je on.

Najvrijednije tendere za nabavku službenih auta u BiH najčešće dobijaju tri kompanije: M.R.M. iz Ljubuškog, te Porsche i AC Quattro iz Sarajeva. Vozila političara i funkcionera 2017. godine koštala je također oko deset miliona maraka.

Reklama

Ekonomski analitičari i predstavnici organizacija civilnog društva smatraju da sa ovolikom potrošnjom na vozila bh. vlasti pokazuju koliko ih ustvari ne zanimaju problemi građana ove zemlje. Zbog prekomjerne potrošnje na limuzine aktivisti organizacije Restart Srpska prošle godine su organizovali akciju Zatvori škole, kupi audi, ukazujući na rastrošnost institucija.

Stefan Blagić iz Udruženja Restart kaže da su bh. vlasti, iako se prošle godine digla prašina u javnosti u vezi ovog problema, nastavile na svim nivoima bahato i bezobzirno trošenje javnih sredstava na skupocjene automobile.

„Mi jesmo postigli neke konkretne rezultate (5 odsto od kupovine svakog automobila ide u Fond solidarnosti), međutim, situacija je daleko od idealne. Jasno je da je sramotno da političari jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi voze najbolje službene automobile, dok se u Norveškoj i/li Danskoj političari prevoze biciklima ili javnim prevozom. Bilo kako bilo, građani su jedini pravi i legitimni sudija i nadam se da će na predstojećim izborima kazniti ovakvu pervertiranu politiku vlastodržaca u BiH“, poručuje Blagić.

Miraščija podsjeća da se u BiH inače godišnje (u prosjeku) troši oko tri milijarde KM na javne nabavke.

“Zamislite kako bi izgledale naša obdaništa, škole, ambulante, bolnice, koliko bi se povećale penzije i plate, socijalna davanja i slično, kada bi se poštovali principi ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti, i sprečavala korupcija u javnim nabavkama”, kaže on.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da neke institucije pretjeruju sa nabavkom vozila i da se sa utrošenim novcem moglo dosta učiniti na zaustavljanju odlaska mladih iz zemlje.

Reklama

“Veliki problem je recimo iseljavanje stanovništva, tj. odlazak uglavnom mladih ljudi. Za jedan milion KM, koji se izdvoji za nabavku desetak vozila političara, moguće je osigurati minimalno 50 doktorskih stipendija, ili 100 magistarskih stipendija, čime direktno zadržavamo mlade osobe da ostaju u BiH. Sa jedan milion KM možemo podjeliti 100.000 udžbenika besplatno djeci u BiH za školu“, kaže Hadžić, dodavši da je mnogo kvalitetnijih mogućnosti za ulaganje novca.

„Međutim, kada političari zasjednu u fotelje, odmah ih samo zanima kupovina automobila, umjesto da razmišljaju o ljudima koji su ih birali“, zaključuje on.

 

Izvor: InfoRadar

FINANSIJE

Ulaganja u fondove i postupanje u vrijeme pada tržišta

Objavljeno

 

Od

Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.

U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.

Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.

Šta učiniti kada tržište pada?

U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.

Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.

Reklama

Zaključak

Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.

Nastavite čitati

EKONOMIJA

“Fundamental” u Banjaluci: Narodne obveznice prilika za sigurno ulaganje

Objavljeno

 

Od

Odluka Vlade Republike Srpske o prvoj emisiji narodnih obveznica predstavlja kvalitetno i sigurno ulaganje, te priliku za privlačenje novih investitora na tržište kapitala, poruka je panelista i učesnika današnje investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković ocijenio je da narodne obveznice znače i sigurno ulaganje kada se rangiraju različiti rizici u investiranjima.

Janković je istakao da i Srbija razmišlja o narodnim obveznicama, kao i da Ministarstvo finansija analizira mogućnosti da se takve obveznice pojave na tržištu Srbije.

Vidimo da su zemlje regiona već emitovale te vrste obveznica sa dobrim rezultatima”, rekao je Janković novinarima u Banjaluci.

On je naveo da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović naglasio je da su sve dosadašnje emisije obveznica bile prikazane na transparentan način, kao i da su građani koji su više upućeni i do sada kupovali obveznice.

Reklama

Prema njegovim riječima, emisija narodnih obveznica je usmjerena na fizička lica, odnosno običnog građanina.

Ovaj pilot projekat treba ljudima da približi i da im pokaže šta su štedne obveznice. Vjerujem da će ovaj projekat biti uspješan”, smatra Mihajlović.

On je naveo da će na današnjoj investicionoj konferenciji biti prezentovani određeni podaci o tržištu, te regulatorni okvir.

Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji”, pojasnio je Mihajlović.

On je rekao da je u planu novi zakon o tržištu kapitala, kao i priprema zakona o alternativnim fondovima.

Investiciona konferenciju “Fundamental” okupila je u Banjaluci oko 200 je učesnika iz Srbije, Hrvatske i BiH.

Reklama

Svečanom otvaranju konferencije prisustvovali su srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

Investicionu konferenciju “Fundamental”, čiji je cilj promocija investiranja, organizuje Udruženje društava za upravljanje investicionim fondovima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Cvijanović: U institucijama Srpske uvijek ćete imati pouzdanog partnera

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je na svečanom otvaranju investicione konferencije “Fundamental” u Banjaluci da je ovaj događaj snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje, te da će u institucijama Republike Srpske uvijek imati partnera.

Cvijanovićeva je izrazila nadu da će diskusije u okviru konferencije donijeti korisne zaključke koji će imati potencijal da doprinesu daljem razvoju tržišta kapitala i privrede u Republici Srpskoj.

U institucijama naše Republike, koje su u u potpunosti posvećene realizaciji navedenih ciljeva, uvijek ćete imati iskrenog i pouzdanog partnera”, naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju.

Reklama

Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.

Uvijek sam srećna kada su Banjaluka i Republika Srpska domaćini ovako značajnih i dobro organizovanih manifestacija regionalnog karaktera, kao što je konferencija `Fundamental`”, zaključila je Cvijanovićeva.

Vučenović: Konkretno o investiranju i tržištu kapitala

Investiciona konferencija “Fundamental”, koja je danas otvorena u Banjaluci, daće mnoge odgovore na pitanja investiranja i tržišta kapitala u Republici Srpskoj, izjavio je izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Zoran Vučenović.

Ovo je prva konferencija tržišta kapitala u Republici Srpskoj i očekujemo da će ona biti prvi korak u širem razvoju ovog tržišta”, rekao je Vučenović novinarima.

SRNA

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

U trendu