PRIVREDA
Zanat nije sramota, trebaju nam promjene u obrazovanju
BANJA LUKA – Opstanak u zemlji bez srednjeg staleža je posebno težak i zato zanatska djelatnost mora ponovo stati na zelene grane, a jedan od prvih koraka ka tome su promjene u obrazovnom sistemu.
Predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS i uspješan privrednik iz Banjaluke Lazo Šešić kaže da je zanatlija nekada bio veoma cijenjen u društvu i davao veliki doprinos razvoju, ali da se to s godinama promijenilo i zanati su potpuno gurnuti u stranu.
– Nekada je zanatlija bio čovjek s ponosom. Mnogo ljudi je izučavalo razne zanate, od kojih se, pod uslovom da ga dobro izučite, moglo veoma dobro živjeti. Onda je došlo vrijeme kada su roditelji počeli da govore da im dijete neće biti zanatlija, nego ekonomista, pravnik, menadžer, doktor i tako da je počelo prekomjerno školovanje tog kadra. Sada je bitno da dobije diplomu, nebitno kako, ali od hiperprodukcije i kupovine diploma ne možemo da stvorimo zdrav ambijent u društvu. Nikome ne trebaju ni nepismene zanatlije, već oni koji žele svoj poziv i koje će svoj zanat dovesti do savršenstva – istakao je Šešić.
Iako su promjena sistema i pomodarstvo nanijeli ogromnu štetu, Šešić ističe da se situacija u zanatstvu ipak popravlja. Ohrabruje ga što vidi da u neke škole stiže više prijava za zanate nego što ima slobodnih mjesta.
– Biti zanatlija ne znači biti građanin drugog reda, već ponos dobrog majstorluka. Svuda u svijetu su dobri mesari, pekari, limari ili automehaničari cijenjeni. Moramo stvoriti ambijent da bismo takve ljude školovali, treba im praksa i pomoć. Neophodno je mijenjati i određene stvari u obrazovnom sistemu. Predložio sam uvođenje stipendija. Kada sam išao u školu postojale su stipendije, ali nisam mogao otići iz firme tri godine dok ne odradim to što mi je pomogla u školovanju. Taj prijedlog je u ime Zanatsko-preduzetničke komore upućen Vladi RS i nadam se da će imati sluha za njega – kazao je Šešić.
Praska pokazuje da Srpskoj treba svih zanatlija i da oni mogu napraviti uspješne karijere.
– Jedino je malo za praksu teže, ali ima privrednika koji uvijek mogu uzeti dva-tri učenika da ih obuče, jer džaba teorija bez prakse – rekao je Šešić i dodao da je svaki početak težak, a ne samo u zanatstvu, u kojem je cijeli radni vijek.
Šešić, jedan od najpoznatijih mesara u Banjaluci i vlasnik mesnice „Kod Laze“, kaže da bi izabrao zanat i kada bi ponovo mogao da bira životni put.
– Mjerilo treba da budu oni koji su uspjeli, a ne oni koji su stavili ključ u bravu. Nema zarade preko noći i gazda se ne postaje preko noći. Ima posla ko hoće da radi, a nama trebaju školovani ljudi. U RS ima hljeba za sve, ali mora da se radi. Mnogo je ekonomista, pravnika, menadžera i drugih na birou. Treba se okrenuti potrebama tržišta – kaže Šešić.
Vođen željom za napretkom i suočavanjem sa novim izazovima na nagovor mladih i kolega iz Zanatsko-preduzetničke komore RS odlučio je da uplovi i u političke vode i da se uz podršku porodice kandiduje za odbornika u Skupštini grada Banjaluka u ime SNSD-a.
– I kroz politiku ću se boriti za prava zanatlija, jer za neke stvari morate biti i politički aktivni. Kada su me predložili ljudi iz mjesnih odbora i podržale kolege i vrh stranke, nisam mogao da kažem ne – rekao je Šešić, navodeći da je njegov cilj da na svim poljima što je moguće više doprinese privrednom razvoju.
Biznis
Lazo Šešić se može pohvaliti tradicijom mesnice „Kod Laze“ dugom skoro četiri decenije, a dobitnik je brojnih priznanja.
Šešić je četvrti Banjalučanin koji je imao svoju mesarsku radnju u gradu. Danas osim mesnica ima i moderno opremljen pogon za klanje stoke i obradu mesa u Gornjoj Piskavici.
Izvor: Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca