Connect with us

PRIVREDA

Arbitraža za HES Vrbas: Slovenci od BiH traže 106 miliona KM

BANJA LUKA – Višemilionski spor između kompanije HES Vrbas i Republike Srpske, po svemu sudeći, završiće arbitražom. Zbog neispunjavanja koncesionog ugovora za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu, HES je od Vlade Srpske tražio 46 miliona maraka odštete.

Objavljeno

 


 

Kako se nisu dogovorili, većinski vlasnik HES-a, slovenački Viaduct, saznaje ATV, pokreće zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu. Sada traže čak 106 miliona maraka, a prije toga su poslali posljednju opomenu Pravobranilaštvu BiH.

“Ne polažemo velike nade da će ovaj proces uroditi plodom, ali smo voljni da našim klijentima predložimo da ne podnose Zahtjev za pokretanje arbitraže kod Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u toku od trideset dana od dana ovog dopisa kako bismo vidjeli da li će njihovi pregovori rezultovati poravnanjem”, navedeno je u dopisu.

Do poravnanja nije došlo, a u državnom Pravobranilaštvu ne žele ni da čuju da bi BiH trebalo da isplatu odštetu po sporu koji je, pišu, odgovornost Srpske. Iz Vašingtona im odgovaraju da je to sada obaveza BiH jer je potpisnica bilateralnog sporazuma o zaštiti investicija sa Slovenijom. Iz advokatskog tima slovenačkog “Viadukta” poručuju da se, punom parom, pripremaju za arbitražu.

“Investitor iz Slovenije je pretrpio diskriminaciju na teriroriji BiH jer je dodijeljena konkurentska koncesija, koncesija na koncesiju- za izgradnju hidroelektrane “Bočac2″ a da prethodno nisu riješeni odnosi sa koncesionarom, tako da u ovom trenutku pokretanje arbitraže je u pripremnoj fazi”, objasnio je Predrag Baroš, Advokatska kancelarija “Baroš i Bičakčić”.

Kako BiH ne bi ostala bez miliona, iz Pravobranilaštva pisali su Savjetu ministara. O arbitraži sa Slovenijom ministri će raspravljati već na narednoj sjednici. Za to vrijeme, iz Vlade Srpske, koju su Slovenci prvobitno tužili, samouvjereno poručuju da se ne plaše da će dio odštete morati da plate, jer nikoga nisu oštetili.

Reklama

“Mogu da traže ne znam koliko. Ovdje nije stvar ko koliko traži već da se uvijek arbitražom ili putem suda utvrdi ko na šta ima pravo i ja sam uvjerena da će pokazati da ne postoji opravdanost u takvom zahtjevu i takvom iznosu”, kaže Željka Cvijanović, premijerka RS.

Premijerka sumnja da je HES Vrbas uopšte imao namjeru da gradi hidrolektrane Krupa i Banjaluka niska. Nakon potpisivanja koncesionog ugovora, to je, kaže, bilo mrtvo preduzeće sa samo tri radnika koje je blokirala Poreska uprava.

Potpisivanju je prije 12 godina prisustvovao i Milan Baštinac. Sada, kao pomoćnik ministra energetike, poručuje da će pokušati da idu na poravnanje sa Slovencima, iako je arbitraža pred vratima.

“Mi ćemo ove sedmice imati sastanke sa predstavnicima Pravobranilaštva BiH i upoznati ih sa tokom slučaja. Pokušaćemo da uvjerimo institucije BiH da odštetni zahtjev koji je upućen nema veze sa realnošću”, naveo je Milan Baštinac, pomoćnik ministra energetike.

Advokati “Viaducta” ne misle tako. Uvjeravaju da je kompaniji HES Vrbas bilo onemogućeno da gradi hidroelektrane što im je do danas moglo donijeti veliku dobit. Prilikom potpisivanja koncesionog ugovora 2004. godine, skoro proročanski, ugovorena je nadležnost Arbitražnog suda u Ženevi u slučaju da jedna od strana ne ispuni ugovorne obaveze. HES je u međuvremenu postao vlasništvo Slovenaca, a Slovenija je svoje investicije u BIH zaštitila sporazumom. Zbog toga bi balkanski spor mogao da se razriješi u Americi.

Reklama

Izvor: ATV.bl

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu