FINANSIJE
Opština Srbac duguje doprinose i plate, račun im blokira Poreska uprava
Srbac – Radnici opštinske uprave u Srpcu ušli su u avgust bez četiri neisplaćene plate, a zbog neredovnog plaćanja doprinosa, već više od dvije godine ne mogu ovjeriti zdravstvenu knjižicu.
Žiro-račun opštine je do prije desetak dana bio u blokadi od strane Poreske uprave RS, koja je sa računa skinula oko 500.000 KM za neplaćene doprinose iz prošle godine.
Radnici su očekivali da će poslije deblokade biti prikupljen novac do kraja jula bar za jednu platu, ali su ostali kratkih rukava.
– Imali smo spreman novac da isplatimo aprilsku platu, ali Poreska uprava RS nas je ponovo blokirala za neisplaćene poreze na doprinose za mart i april u iznosu od 115.000 KM, iako aprilsku platu još nismo ni isplatili. To nigdje u svijetu nema da se poreske obaveze unaprijed skidaju – rekao je načelnik Srpca Drago Ćirić.
Dodao je da ne zna kad bi plate mogle biti ispaćene, jer kako kaže, Poreska uprava im može blokirati račun kad god im se prohtije.
– Dok ja skupim novac, oni mogu udariti novu blokadu za maj, jun i tako dalje, bez obzira na to što se plate ne isplaćuju. Sila Boga ne moli, zakon jačega je na snazi i ja sam nemoćan u toj borbi sa vjetrenjačama – zaključio je Ćirić.
Opštinarima u Srpcu posljednji put novac je uplaćen još polovinom juna, kada im je isplaćena martovska plata. Među zaposlenima vlada veliko nezadovoljstvo, a pojedini pozivaju na kolektivan štrajk i bojkot radnih obaveza.
Sličan scenario događao se i krajem prošle godine, kada je opštini račun bio blokirala na iznos od oko 700.000 maraka. Radnici uprave tada nisu dobili nijednu marku od polovine novembra do kraja januara, pa su i novogodišnje i božićne praznike proveli bez plate.
Predsjednik Sindikata opštinske uprave u Srpcu Ninko Gužvić nije želio komentarisati stanje u opštini, rekavši u kratkom telefonskom razgovoru da nema vremena za nas.
– Na terenu sam, radim neke procjene štete i nemam vremena za priču – poručio je Gužvić.
Finansijska kriza u javnom sektoru polako dotiče dno, jer je situacija u javnim preduzećima i ustanovama u Srpcu još gora. Centru za socijalni rad kasni pet plata, Radio Srpcu devet, a Centru za kulturu i sport čak 15 plata. Ništa bolje nije ni u „Komunalcu“, Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici, Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeća „Apis“ i drugim budžetskim potrošačima.
Zamjenik načelnika opštine Ranko Nedić kaže da je SDS odavno odustao od praćenja politike Drage Ćirića, koji je, prema njegovim riječima, glavni krivac za loše stanje u opštini.
– Finansijska kriza u javnom sektoru je direktna posljedica zloupotrebe institucije od strane Ćirića, zloupotreba ovlašćenja, privatizovanja institucije, te nenamjenskog korišćenja novca koji je trošen mimo odluka Skupštine za projekte za koje samo načelnik zna – istakao je Nedić.
On je optužio Ćirića da je novac iz opštinske kase trošio na „kojekakve investicije, novu stranku i kupovinu članova“.
Predsjednik SNSD-a Srbac i kandidat načelnika Mlađen Dragosavljević kaže da svi problemi potiču od besparice.
– Sve što valja i ne valja pripisuje se opštinskom rukovodstvu, pa tako i ovaj dio. Ukoliko dođem na čelo opštine od oktobra, svjestan sam da me čeka mnogo obaveza, ali predan i odgovoran rad – rekao je Dragosavljević.
U Poreskoj upravi RS objašnjavaju da su poslodavci prema Zakonu o doprinosima dužni da radnicima uplate doprinose prilikom svake isplate plate.
– Ukoliko plata nije isplaćena, poslodavci su obavezni da uplate doprinose najkasnije dva mjeseca od isteka mjeseca za koji se doprinosi obračunavaju – rekli su u Poreskoj i dodali da iako plata za april nije isplaćena radnicima opštine Srbac, poslodavac je morao da uplati doprinose najdalje do 30. juna ove godine, a budući da to nije učinjeno, pokrenut je postupak prinudne naplate.
Pritisnuti kreditima
Opština Srbac u ovoj godini nije usvojila budžet, a s obzirom na to da nije mogla biti usvojena ni odluka o privremenom finansiranju, rad organa uprave se odvija prema mjerama privremenog finansiranja.
Drago Ćirić ranije je rekao da je opština pritisnuta kreditima zbog kojih se godišnje izdvaja i do milion maraka, što je šestina budžeta. On tvrdi da bi sve obaveze prema radnicima mogle biti ispunjene da je stavljena hipoteka na sportsku dvoranu i potpisan reprogram sa Poreskom upravom. Međutim, zbog blokade Skupštine, koja ne zasjeda već 15 mjeseci, ova odluka nije mogla biti usvojena, a dugovanja su naplaćena prinudnim putem.
Koliko kasne plate radnicima javnih preduzeća
Centru za kulturu i sport – 13 plata,
Radio Srpcu – devet,
Komunalnom preduzeću – šest plata,
Centru za socijalni rad – pet plata,
Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici – četiri plate,
Agenciji „Apis“ – četiri plate
Izvor: Glas Srpske
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca