FINANSIJE
Za IPA 2019 državni program pomoći u BiH alocirano 86,9 miliona evra
Za IPA 2019 državni program pomoći u BiH alocirano je 86,9 miliona evra i u toku je priprema projektnih prijedloga za podnošenje Evropskoj komisiji, potvrđeno je iz Direkcije za evropske integracije BiH za portal Akta.ba.
U 2019. godini će biti finalizirana dva poziva za tehničku pomoć u okviru WBIF i jedan poziv za sufinansiranje investicijskih projekata, a visina odobrenih grant sredstava ovisi o kvalitetu i spremnosti aplikacija.
„U okviru programa teritorijalne saradnje za 2019. godinu planirana je objava drugog poziva za program prekogranične saradnje Srbija – BiH za koji je alocirano 3,4 miliona evra i trećeg poziva za Dunavski transnacionalni programa. U januaru se očekuje i zatvaranje dva poziva, koja su otvorena krajem 2018. godine. Riječ je o drugom pozivu za program prekogranične suradnje BiH – Crna Gora i trećem pozivu za Mediteranski transnacionalni program – MED“, navode iz Direkcije.
Pored toga, BiH će nastaviti dobivati i podršku kroz višedržavnu IPA II koja odgovara na zajedničke potrebe zemalja korisnica IPA II te je i finansijska alokacija zajednička, a nastavit će se sudjelovanje u programima EU.
SREDSTVA OPERATIVNA NAKON POTPISIVANJA FINANSIJSKOG SPORAZUMA
Na pitanje koliko je natječaja za dodjelu sredstava iz pretpristupnih fondova u 2018. godini bilo realizirano, iz Direkcije nam kažu da je u protekloj godini BiH pripremila projekte u okviru IPA 2018 programa koje je Evropska komisija odobrila, a njihova ukupna vrijednost je 71.282.832 evra.
Ova sredstva će postati operativna za ugovaranje koje će provoditi Delegacija EU u BiH u 2019. godini nakon potpisivanja finansijskog sporazuma s Evropskom komisijom.
„Radi se o projektima u oblastima pravde, unutrašnjih poslova, poljoprivrede i ruralnog razvoja, okoliša, trgovine, deminiranja, ravnopravnosti spolova, podrške učešću u programima EU kao i podrške Programu ekonomskih reformi i vidljivosti EU integracija. BiH je u direktnom režimu upravljanja predpristupnom pomoći, što znači da tenderske postupke, ugovaranje, isplatu i praćenje provedbe projekata obavlja Delegacija EU u BiH“, kažu nam u Direkciji.
Također, u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) Bosni i Hercegovini je tokom 2018. godine odobreno šest grant aplikacija za sufinansiranje investicijskih projekata, a po pozivima iz 2016. i 2017. godine.
„Ukupna vrijednost odobrenih grant aplikacija je 79,9 miliona evra i sve se odnose na oblast transporta. Odobreno je i pet grant aplikacija tehničke pomoći, tri u oblasti transporta i dvije u oblasti zaštite okoliša, u iznosu od 12 miliona evra. Završen je 4. poziv za sufinanciranje investicijskih projekata u okviru kojeg je BiH predložila 13 projekata, o kojima će se odlučivati u 2019. godini“, rečeno je za naš portal.
Pored toga, BiH učestvuje u šest programa teritorijalne saradnje. Ovi programi se implementiraju uglavnom putem javnih poziva za podnošenje projektnih prijedloga koji se periodično objavljuju. Tako je u 2018. godini za trilateralni program Hrvatska – BiH – Crna Gora završen drugi poziv i slijedi evaluacija dostavljenih projektnih prijedloga.
Raspoloživa sredstva za ovaj poziv iznose oko 26 miliona evra.
„U okviru programa prekogranične suradnje Srbija – BiH završena je evaluacija projektnih prijedloga dostavljenih u okviru prvog poziva, a za njega je alocirano 5,4 miliona evra. Također, realiziran je i drugi poziv za Jadransko – jonski transnacionalni program – ADRION i u toku je evaluacija dostavljenih projekata“, kažu nam iz Direkcije.
IPA II ZAHTJEVA SEKTORSKI PRISTUP
Inače, sredstva predpristupne pomoći EU mogu pružiti dodatni poticaj naporima zemlje usmjernim na postizanje većeg privrednog rasta. Sredstvima EU su do sada podržana mala i srednja preduzeća u preuzimanju standarda EU u različitim oblastima, a bila su usmjerena i na neke specifične potrebe. Podrška je bila pružena u vidu obuka, grantova i nabavke opreme. EU je podržala i jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira, uključujući poboljšanje poslovnog okruženja i olakšavanje trgovine robama i uslugama.
U periodu 2014.-2018. EU je kroz IPA II alocirala oko 40 miliona evra za implementaciju navedenih mjera.
U okviru IPA II za period 2014-2020 kroz državne pakete za BiH alocirana su ukupno 552 miliona evra i to: IPA 2014 – 22,581 miliona evra, IPA 2014 specijalne mjere za oporavak i zaštitu od poplava – 51 milion evra, IPA 2015 – 37,2 miliona evra, IPA 2016 – 47 miliona evra, IPA 2017 – 60,3 miliona evra i IPA 2018 – 71,28 miliona evra. Također, u toku je priprema projektnih prijedloga za podnošenje Evropskoj komisiji za preostala sredstva iz IPA 2019 i IPA 2020 u ukupnom iznosu od oko 179 miliona evra.
„Kako je BiH u direktnom režimu upravljanja predpristupnom pomoći, podatke o ugovaranju i isplati sredstva iz programa za koje su potpisani financijski sporazumi ima Delegacija EU u BiH“, ističu iz DEI.
Također, podacima o ugovaranju i isplati sredstava za projekte iz državnih programa IPA II za koje su potpisani financijski sporazumi raspolaže Delegacija EU u BiH.
Podcrtavaju da je bitno podsjetiti da se nakon što Evropska komisija odobri godišnji program pomoći, potpisuje financijski sporazum, te da se to u pravilu ne događa iste godine na koju se doznačeni novac odnosi. Projekti moraju biti ugovoreni najkasnije dvije, odnosno tri godine od potpisivanja financijskog sporazuma, a isplaćeni najkasnije dvije, odnosno tri godine od ugovaranja.
Govoreći o uslovima uključenja u IPA II, te usvajanju neophodnih strategija za BiH, navode da korištenje IPA II zahtjeva sektorski pristup, a uslov za njegovu primjenu je postojanje cjelodržavnih sektorskih strategija.
„Zato je prije usvajanja cjelodržavnih strategija u određenim sektorima kao što su transport, okoliš, energija te poljoprivreda i ruralni razvoj, BiH mogla aplicirati za vrlo ograničene iznose IPA sredstava. Nakon usvajanja ‘Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018. – 2021.) – Okvirni dokument’ početkom 2018. godine, BiH je dobila pristup sredstvima IPA II i u ovoj oblasti. U okviru državnog programa pomoći IPA 2018 za ovaj sektor je alocirano 30 miliona evra“, poručuju iz Direkcije.
Podsjećaju da je Delegacija EU u BiH objavila poziv za izražavanje interesa za implementaciju dijela ovog projekta, u iznosu od 20 miliona evra (u vidu tehničke pomoći i grant podrške) i zatvara se krajem januara 2019. godine.
Po okončanju ove procedure, odabrani implementator će realizirati projekat uključujući objave poziva za grantove.
Izvor: Akta.ba
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca