FINANSIJE
Za IPA 2019 državni program pomoći u BiH alocirano 86,9 miliona evra
Za IPA 2019 državni program pomoći u BiH alocirano je 86,9 miliona evra i u toku je priprema projektnih prijedloga za podnošenje Evropskoj komisiji, potvrđeno je iz Direkcije za evropske integracije BiH za portal Akta.ba.
U 2019. godini će biti finalizirana dva poziva za tehničku pomoć u okviru WBIF i jedan poziv za sufinansiranje investicijskih projekata, a visina odobrenih grant sredstava ovisi o kvalitetu i spremnosti aplikacija.
„U okviru programa teritorijalne saradnje za 2019. godinu planirana je objava drugog poziva za program prekogranične saradnje Srbija – BiH za koji je alocirano 3,4 miliona evra i trećeg poziva za Dunavski transnacionalni programa. U januaru se očekuje i zatvaranje dva poziva, koja su otvorena krajem 2018. godine. Riječ je o drugom pozivu za program prekogranične suradnje BiH – Crna Gora i trećem pozivu za Mediteranski transnacionalni program – MED“, navode iz Direkcije.
Pored toga, BiH će nastaviti dobivati i podršku kroz višedržavnu IPA II koja odgovara na zajedničke potrebe zemalja korisnica IPA II te je i finansijska alokacija zajednička, a nastavit će se sudjelovanje u programima EU.
SREDSTVA OPERATIVNA NAKON POTPISIVANJA FINANSIJSKOG SPORAZUMA
Na pitanje koliko je natječaja za dodjelu sredstava iz pretpristupnih fondova u 2018. godini bilo realizirano, iz Direkcije nam kažu da je u protekloj godini BiH pripremila projekte u okviru IPA 2018 programa koje je Evropska komisija odobrila, a njihova ukupna vrijednost je 71.282.832 evra.
Ova sredstva će postati operativna za ugovaranje koje će provoditi Delegacija EU u BiH u 2019. godini nakon potpisivanja finansijskog sporazuma s Evropskom komisijom.
„Radi se o projektima u oblastima pravde, unutrašnjih poslova, poljoprivrede i ruralnog razvoja, okoliša, trgovine, deminiranja, ravnopravnosti spolova, podrške učešću u programima EU kao i podrške Programu ekonomskih reformi i vidljivosti EU integracija. BiH je u direktnom režimu upravljanja predpristupnom pomoći, što znači da tenderske postupke, ugovaranje, isplatu i praćenje provedbe projekata obavlja Delegacija EU u BiH“, kažu nam u Direkciji.
Također, u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) Bosni i Hercegovini je tokom 2018. godine odobreno šest grant aplikacija za sufinansiranje investicijskih projekata, a po pozivima iz 2016. i 2017. godine.
„Ukupna vrijednost odobrenih grant aplikacija je 79,9 miliona evra i sve se odnose na oblast transporta. Odobreno je i pet grant aplikacija tehničke pomoći, tri u oblasti transporta i dvije u oblasti zaštite okoliša, u iznosu od 12 miliona evra. Završen je 4. poziv za sufinanciranje investicijskih projekata u okviru kojeg je BiH predložila 13 projekata, o kojima će se odlučivati u 2019. godini“, rečeno je za naš portal.
Pored toga, BiH učestvuje u šest programa teritorijalne saradnje. Ovi programi se implementiraju uglavnom putem javnih poziva za podnošenje projektnih prijedloga koji se periodično objavljuju. Tako je u 2018. godini za trilateralni program Hrvatska – BiH – Crna Gora završen drugi poziv i slijedi evaluacija dostavljenih projektnih prijedloga.
Raspoloživa sredstva za ovaj poziv iznose oko 26 miliona evra.
„U okviru programa prekogranične suradnje Srbija – BiH završena je evaluacija projektnih prijedloga dostavljenih u okviru prvog poziva, a za njega je alocirano 5,4 miliona evra. Također, realiziran je i drugi poziv za Jadransko – jonski transnacionalni program – ADRION i u toku je evaluacija dostavljenih projekata“, kažu nam iz Direkcije.
IPA II ZAHTJEVA SEKTORSKI PRISTUP
Inače, sredstva predpristupne pomoći EU mogu pružiti dodatni poticaj naporima zemlje usmjernim na postizanje većeg privrednog rasta. Sredstvima EU su do sada podržana mala i srednja preduzeća u preuzimanju standarda EU u različitim oblastima, a bila su usmjerena i na neke specifične potrebe. Podrška je bila pružena u vidu obuka, grantova i nabavke opreme. EU je podržala i jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira, uključujući poboljšanje poslovnog okruženja i olakšavanje trgovine robama i uslugama.
U periodu 2014.-2018. EU je kroz IPA II alocirala oko 40 miliona evra za implementaciju navedenih mjera.
U okviru IPA II za period 2014-2020 kroz državne pakete za BiH alocirana su ukupno 552 miliona evra i to: IPA 2014 – 22,581 miliona evra, IPA 2014 specijalne mjere za oporavak i zaštitu od poplava – 51 milion evra, IPA 2015 – 37,2 miliona evra, IPA 2016 – 47 miliona evra, IPA 2017 – 60,3 miliona evra i IPA 2018 – 71,28 miliona evra. Također, u toku je priprema projektnih prijedloga za podnošenje Evropskoj komisiji za preostala sredstva iz IPA 2019 i IPA 2020 u ukupnom iznosu od oko 179 miliona evra.
„Kako je BiH u direktnom režimu upravljanja predpristupnom pomoći, podatke o ugovaranju i isplati sredstva iz programa za koje su potpisani financijski sporazumi ima Delegacija EU u BiH“, ističu iz DEI.
Također, podacima o ugovaranju i isplati sredstava za projekte iz državnih programa IPA II za koje su potpisani financijski sporazumi raspolaže Delegacija EU u BiH.
Podcrtavaju da je bitno podsjetiti da se nakon što Evropska komisija odobri godišnji program pomoći, potpisuje financijski sporazum, te da se to u pravilu ne događa iste godine na koju se doznačeni novac odnosi. Projekti moraju biti ugovoreni najkasnije dvije, odnosno tri godine od potpisivanja financijskog sporazuma, a isplaćeni najkasnije dvije, odnosno tri godine od ugovaranja.
Govoreći o uslovima uključenja u IPA II, te usvajanju neophodnih strategija za BiH, navode da korištenje IPA II zahtjeva sektorski pristup, a uslov za njegovu primjenu je postojanje cjelodržavnih sektorskih strategija.
„Zato je prije usvajanja cjelodržavnih strategija u određenim sektorima kao što su transport, okoliš, energija te poljoprivreda i ruralni razvoj, BiH mogla aplicirati za vrlo ograničene iznose IPA sredstava. Nakon usvajanja ‘Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018. – 2021.) – Okvirni dokument’ početkom 2018. godine, BiH je dobila pristup sredstvima IPA II i u ovoj oblasti. U okviru državnog programa pomoći IPA 2018 za ovaj sektor je alocirano 30 miliona evra“, poručuju iz Direkcije.
Podsjećaju da je Delegacija EU u BiH objavila poziv za izražavanje interesa za implementaciju dijela ovog projekta, u iznosu od 20 miliona evra (u vidu tehničke pomoći i grant podrške) i zatvara se krajem januara 2019. godine.
Po okončanju ove procedure, odabrani implementator će realizirati projekat uključujući objave poziva za grantove.
Izvor: Akta.ba
Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.
U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
Kvadrat za generaciju Z: Kako će mladi kupci promijeniti tržište u sledećih 10 godina?
Trebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu
-
NOVOSTI1 godina prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NEKRETNINE3 meseca prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NOVOSTI1 godina prijePlatforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prijePogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE7 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prijeZavršeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prijeMost u Počitelju službeno dobio novo ime